Danas se ljudi sve više oslanjaju na internet i za mnoge administrativne postupke. Rješenja e-uprave mogu ponuditi širok raspon pogodnosti i za vlade i za građane, uključujući veću učinkovitost i usluge. Jedna od prednosti je, primjerice, što građanima omogućuje da u svakom trenutku dobiju informacije od tijela javne vlasti.
Prema ciljevima digitalnog desetljeća EU-a, sve ključne javne usluge za poduzeća i građane trebale bi biti u potpunosti online do 2030., podaci su Eurostata.
Godine 2023. oko 45 posto ljudi iz EU-a koji su koristili internet u prethodnih 12 mjeseci koristilo ga je za dobivanje informacija s web stranica javnih tijela, na primjer o uslugama, pogodnostima, pravima, zakonima i radnom vremenu. Ovaj udio znatno varira među zemljama EU-a. U 16 zemalja EU-a više od 50 posto ljudi koristilo se takvim web-mjestima za dobivanje informacija, a Finska (83 posto), Danska (73 posto) i Švedska (71 posto) predvode skupinu.
Ljudi svih dobi koriste se web stranicama javnih tijela za dobivanje informacija. U EU je, međutim, udio bio najveći među onima u dobi od 25 do 64 godine (47 posto), zatim u dobi od 16 do 24 godine (40 posto) i od 65 do 74 godine (36 posto).
U Hrvatskoj udio korisnika od 16-24 godine iznosio je 37.9 posto, od 25-64 godina 50.2 posto, dok je od 65-74 godina iznosio 20.3 posto.
Koliko su EU građani online
Godine 2023. u EU-u je 58 posto korisnika interneta u dobi od 65 do 74 godine tražilo zdravstvene informacije na internetu, 57 posto bankarstvo je obavljalo online, a 36 posto je sudjelovalo na društvenim mrežama.
Godine 2023. oko 91 posto ljudi u EU-u izjavilo je da je koristilo internet u prethodna 3 mjeseca. Ako pomnije pogledamo što su radili na internetu, vidljivo je da se internet uglavnom koristio za komunikaciju s drugima, na primjer za slanje ili primanje e-pošte (86 posto korisnika interneta) i razmjenu trenutnih poruka (82 posto).
Sljedeće online aktivnosti također su bile vrlo popularne među korisnicima interneta:
75 posto ga je koristilo za telefoniranje ili video pozive; 70 posto se oslanjalo na internet kako bi pronašlo informacije o robi i uslugama; 70 posto čita internetsku stranicu s vijestima ili novine; 70 posto se bavilo internetskim bankarstvom; 65 posto je sudjelovalo na društvenim mrežama (Hrvatska je primjerice u tome na 75,3 posto); 62 posto tražilo je zdravstvene informacije na internetu; 70 posto korisnika interneta svoje bankarstvo obavlja putem interneta.
Pročitajte još:
Promatrajući pomnije internetsko bankarstvo, 70 posto korisnika interneta koristilo je usluge internetskog bankarstva 2023., u usporedbi s 55 posto 2013. godine. Internetsko bankarstvo uglavnom je popularno među osobama u dobi od 25 do 64 godine (73 posto u usporedbi s 62 posto onih u dobi od 16 godina do 24 i 57 posto od 65 do 74 godine. Među zemljama EU internetsko bankarstvo najčešće se koristi u Danskoj i Finskoj (obje 97 posto), Nizozemskoj (96 posto), Estoniji i Latviji (obje 91 posto).
U Hrvatskoj je taj postotak iznosio 74.2 posto.
