DZS: U kolovozu 2025. broj turističkih dolazaka rastao 0,5 posto, noćenja pala za 1,7 posto godišnje

Pixabay.com
Turizam u Hrvatskoj, Foto: Pixabay.com

U petak je DZS objavio podatke o dolascima i noćenjima turista u kolovozu ove godine, tradicionalno špici turističke sezone. Ukupno je tako ostvareno je 4,7 milijuna dolazaka i 26,7 milijuna noćenja, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine rast od 0,5 posto u dolascima – no pad od 1,7 posto u noćenjima.

Od ukupnog broja noćenja stranci su ostvarili 91,3 posto, dok je udio domaćih turista bio 8,7 posto.

Čini se da brojke opravdavaju zabrinutosti da je Hrvatska uslijed velikog rasta cijena u posljednjih nekoliko manje konkurentna za privlačenje stranih posjetitelja – ukupni broj dolazaka stranih turista na godišnjoj razini stagnira, uz neznatni rast od 0,1 posto (4,2 milijuna), dok je broj noćenja pao za 2,2 posto, na 24,4 milijuna noćenja, uz prosječno 5,7 noćenja po svakom dolasku.

S druge strane, vidljiv je rast domaćih gostiju, koji su u kolovozu ostvarili 466.000 dolazaka i 2,3 milijuna noćenja – ili 4,4 posto više dolazaka i čak 2,9 posto više noćenja, uz 5,0 noćenja po dolasku.

Kad se gleda po državama porijekla, najviše noćenja stranaca ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 6,4 milijuna, što je 26,3 posto svih noćenja stranaca u kolovozu 2025, uz prosjek od 7,5 noćenja po dolasku. No, iako su Nijemci i dalje najbrojniji strani gosti, u usporedbi s kolovozom 2024. broj njihovih noćenja je pao za 5,9 posto.

Po broju noćenja stranaca, Nijemce slijede turisti iz Poljske, na koje je otpalo 9,2 posto ukupnih noćenja, zatim Slovenije (8,1 posto), Austrije (7,8 posto), Italije (6,9 posto), Mađarske (5,3 posto) i Češke (5,3 posto), Slovačke (4,2 posto) te Nizozemske (4,1 posto).

Turisti iz svake od nabrojanih zemalja, na koje otpada preko 77 posto svih noćenja, imali su pad noćenja u Hrvatskoj – s jedinom iznimkom Poljaka, koji su u kolovozu 2025. imali rast noćenja za 7,3 posto godišnje. Među njima je najveći pad noćenja bio Nizozemaca (-10,6 posto), potom Mađara (-6,1 posto), Čeha (-4,5 posto), Slovaka (-3,9 posto) i Talijana (-3,4 posto).

Freepik.com
Foto: Freepik.com

Čak 56 posto noćenja, tj. 15 milijuna, ostvareno je u komercijalnom smještaju koje DZS opisuje kao “odmarališta i slični objekti za kraći odmor,” kategoriju u koju spada i kratkoročni najam. Iako je u toj kategoriji ostvareno 2,6 milijuna dolazaka – isto kao i prošle godine – noćenja u njima pala su za 2,6 posto.

U kampovima, koji su činili 24,4 posto svih noćenja, također je bio neznatan porast dolazaka, za 0,5 posto, na 931.000 – ali i pad noćenja za 2,1 posto, na 6,5 milijuna. Hoteli su bili tek treća kategorija po broju gostiju, s udjelom od 19,6 posto u svim noćenjima – ali i jedina koja je zabilježila rast i dolazaka (za 1,3 posto) i noćenja (za 1,2 posto) u odnosu na kolovoz 2024.

Zanimljivo, dok su u svim kategorijama najveću skupinu činili turisti iz Njemačke, s 697.000, u hotelima su se domaći gosti probili na drugo mjesto, s 679.000 noćenja – a iza njih su se našli Austrijanci, s 587.000 noćenja. Hoteli su imali i najveću prosječnu popunjenost, od 97,3 posto, u odnosu na 81,7 posto u slučaju kampova i 70,8 posto u objektima za kratkoročni najam.

Po županijama, Istarska županija je bila uvjerljivo na prvom mjestu, s 8 milijuna noćenja, ili oko 30 posto brojke za cijelu Hrvatsku. Ukupni broj noćenja u toj najpopularnijoj županiji pao je za 1,8 posto – no dok je broj noćenja stranaca pao za 1,9 posto, noćenja domaćih gostiju rasla su za 0,7 posto.

Na drugom mjestu je bila Splitsko-dalmatinska županija, s 5,4 milijuna noćenja, dok je na trećem Primorsko-goranska, s 4,6 milijuna. I one su zabilježile pad noćenja, od 1,0 posto odnosno 3,9 posto.

Najpopularnija destinacija za domaće turiste bio je Biograd na Moru, s ukupno 84.000 noćenja, iako su blizu bili Crikvenica i Vodice (svaka po 82.000), zatim Šibenik (78.000), te Mali Lošinj (74.000). Stranim turistima Rovinj je već treći mjesec zaredom bio najpoželjnija destinacija, s ukupno 1,0 milijun ostvarenih noćenja, ispred Medulina, (836.000), Poreča (766.000), Dubrovnika (746.000), te Umaga (723.000).

Iako se i u kolovozu ove godine na ratini cijele Hrvatske nastavio ukupni pad noćenja turista, kad se skupno gleda prvih osam mjeseci godine ostvaren je skromni rast dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine – za 1,9 posto u dolascima i za 0,5 posto u noćenjima.

Unatoč slabijim statističkim brojkama, ministar turizma i sporta Tonči Glavina je u ponedjeljak prognozirao da je 2025. “rekordna godina za hrvatski turizam, i po prometu, i po prihodima.”

Dok se porast cijena ugostiteljskih usluga i smještaja u proteklih nekoliko godina i rast konkurencije drugih mediteranskih zemalja sve više spominju kao prijetnja za hrvatski turizam, i osobito za špicu sezone kad su cijene svega najviše – iz ministarstva i nacionalnih udruženja skreću pozornost na veće brojke gostiju u tzv. predsezoni i posezoni, izvan tradicionalno najprometnijih mjeseci.

“Po prvi put rast nije ostvaren samo u srpnju i kolovozu, nego i u predsezoni i posezoni. Rujan je bio najbolji u povijesti hrvatskog turizma, s više od pet posto rasta u odnosu na prošlu godinu,“ rekao je Glavina za HRT.

3 Odgovora

  1. Potrebno je usmjeriti napore na produženje boravka i obogaćivanje ponude kako bi se iskoristile postojeće infrastrukturne snage i očuva dugoročna dinamika turizma.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari