U svibnju 2025. godine količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1.430 gigavat sata (GWh). U odnosu na travanj 2025. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 3,4 posto, dok je u odnosu na svibanj 2024. povećana za 2,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pritom su obnovljivi izvori energije, osobito sunce i vjetar, zauzeli ključnu ulogu u domaćoj proizvodnji.
Sunčane elektrane proizvele su rekordnih 122 GWh, gotovo dvostruko više nego godinu dana ranije. Vjetroelektrane su pridonijele s dodatnih 225 GWh, dok su hidroelektrane i dalje nosile najveći teret sustava s 516 GWh. Nasuprot tome, termoelektrane na fosilna goriva proizvele su tek 41 GWh, što je njihov najslabiji mjesečni rezultat u više od godine dana.
Unatoč rastu domaće proizvodnje iz OIE, uvoz električne energije dosegao je 1.210 GWh, najvišu vrijednost u 2025., dok je izvoz iznosio 721 GWh. Ovakva dinamika svjedoči o pojačanoj trgovini na regionalnom tržištu, ali i o složenosti balansiranja sustava u razdoblju promjenjive proizvodnje.

Znatna količina energije (41 GWh) utrošena je i za potrebe reverzibilnih hidroelektrana, što pokazuje povećanu upotrebu skladištenja viškova energije. U kontekstu energetske tranzicije, podaci iz svibnja jasno potvrđuju trend smanjenja oslonjenosti na fosilna goriva i jačanja udjela obnovljivih izvora, koji postaju sve značajniji nositelj nacionalne elektroenergetske sigurnosti.
Hidroelektrane su u svibnju 2025. ostale najveći pojedinačni izvor električne energije u Hrvatskoj. Bruto proizvodnja hidroelektrana iznijela je 519 GWh, što ih čini nositeljima energije u cijelom sustavu. Neto proizvodnja (energija isporučena u mrežu nakon vlastite potrošnje) iznosila je 516 GWh, potvrđujući izvrsnu učinkovitost i minimalni gubitak.
U svibnju 2025. bruto proizvodnja električne energije iz termoelektrana i kogeneracijskih postrojenja (CHP) na fosilna goriva iznosila je samo 45 GWh, dok je neto proizvodnja (isporučena u mrežu) pala na 41 GWh.
Za usporedbu, prema podacima DZS-a, u veljači su proizvele 353 GWh (bruto), odnosno 344 GWh (neto), a u travnju 217 GWh bruto odnosno 209 GWh neto.

Ovo znači da je u samo tri mjeseca proizvodnja smanjena za gotovo 90 posto, što ukazuje na znatno smanjenje udjela fosilnih goriva u energetskom miksu Hrvatske.
Termoelektrane na obnovljive izvore (biomasa, bioplin) pokazuju stabilnost: od veljače do svibnja kreću se između 75 i 81 GWh neto proizvodnje, bez većih oscilacija. U svibnju su proizvele 77 GWh, gotovo dvostruko više od fosilnih termoelektrana.
Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u svibnju 2025. iznosila je 4.638 teradžula (TJ), a zalihe su povećane za 6.308 TJ.
„Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u svibnju 2025. u odnosu na travanj 2025. smanjena je za 45,6 posto, a u odnosu na svibanj 2024. smanjena za 10,2 posto“, navodi DZS.
Pročitajte još:
Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u svibnju 2025. iznosila je 370 tisuća tona, a zalihe su povećane za šest tisuća tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u svibnju 2025. povećana je u odnosu na travanj 2025. za 36,5 posto, a u odnosu na svibanj 2024. povećana je za 20,1 posto.
Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži. Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.
Jedan odgovor
Sve swe mijenja, i to na veliko…