Nove ekonomske projekcije dužnosnika američkih Federalnih rezervi (Fed) ovog tjedna pružit će najkonkretniji uvid dosad u to kako američki središnji bankari vide vjerojatni utjecaj politika administracije Donalda Trumpa, koje su unijele nesigurnost u prethodno stabilne gospodarske izglede.
Vodeći analitičari smanjili su svoja očekivanja rasta za ovu godinu, povećali percipirani rizik od recesije i predviđaju višu inflaciju, jer Trumpove stroge nove carine na uvoz prolaze kroz globalna tržišta, uz još šira povećanja tarifa koja se očekuju sljedeći mjesec.
Počevši od onoga što su neki kreatori politika nazvali “zlatnom sredinom” stabilnog rasta i uravnoteženih rizika, sve su izgledniji izazovniji scenariji, uz rastući osjećaj neizvjesnosti oko prognoza i nagli pad burzi.
„‘Meko prizemljenje’ i dalje je vjerojatno, pri čemu gospodarstvo nastavlja rasti, a inflacija se smanjuje prema ciljanih dva posto Feda. Ipak, počinjemo primjećivati nekoliko šokova. Trgovinski ratovi, ali i očekivanja potrošača signaliziraju strahove od recesije i inflacije. Još uvijek nije loše, ali šokovi se počinju gomilati“, rekla je Beth Ann Bovino, glavna ekonomistica U. S. Bank, prenosi Reuters, dodajući da je i politika Feda neizvjesna ako Trumpovi planovi carina ponovno potaknu cjenovne pritiske koje središnja banka pokušava obuzdati.
Ti šokovi uključuju i pad američkih burzi, pri čemu je prošlog tjedna indeks S&P 500 nakratko ušao u tehničku korekciju, izgubivši deset posto u odnosu na rekordnu razinu iz veljače. Iako dužnosnici Feda obično umanjuju značaj promjena cijena imovine pri donošenju monetarne politike, oštri pomaci mogu ukazivati na gubitak povjerenja i nižu potrošnju potrošača, jer pada vrijednost njihove imovine.
Očekuje se da će Fed na kraju svog dvodnevnog sastanka u srijedu zadržati svoju referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 posto. Ta stopa je na snazi od prosinca 2024., kada je Fed u prosjeku predviđao dva smanjenja stope od četvrt postotnog boda u 2025. godini. Ulagači trenutačno očekuju tri takva smanjenja.
U prosincu su dužnosnici procijenili i da će američko gospodarstvo rasti 2,1 posto ove godine, uz blagi porast stope nezaposlenosti na 4,3 posto do kraja godine, dok bi Indeks potrošačkih cijena (PCE), koji Fed koristi za ciljanje inflacije od dva posto, godinu završio na 2,5 posto.
No, te su projekcije donesene prije nego što su Trumpovi planovi postali konkretniji – uključujući udvostručenje carina na kinesku robu, novu carinu od 25 posto na uvezeni čelik i aluminij, 25 posto carinu na većinu robe iz Meksika i Kanade koja stupa na snagu sljedeći mjesec, te globalne “recipročne” carine koje bi trebale odražavati tarife koje druge zemlje nameću američkoj robi.
Trumpovi potezi uspoređeni su s carinama iz 1930-ih koje su pogoršale Veliku depresiju, a čak su i neki članovi njegove administracije upozorili da bi mogle uslijediti bolne prilagodbe.
Svoj će sud o svemu dati i 19 dužnosnika Feda kroz ažurirane projekcije, navodi Reuters, koje će biti objavljene s najnovijim priopćenjem o monetarnoj politici u srijedu. Javne izjave prije sastanka ukazuju na tri moguća scenarija: usporavanje inflacije ili slabljenje gospodarstva, što bi omogućilo daljnja smanjenja kamatnih stopa, zatim inflacija iznad cilja Feda, zbog čega bi monetarna politika ostala restriktivna duže nego što se očekivalo ili visoka inflacija i gospodarstvo koje usporava, što bi Fed dovelo u dilemu između svojih ciljeva za inflaciju i zaposlenost.
U nedavnoj analizi, ekonomisti Deutsche Banka istaknuli su niz izazovnih odluka s kojima će se Fed suočiti. Na primjer, teško je procijeniti koje će se posljedice carina same od sebe povući, a koje će ostati trajne. Također, rastuća nezaposlenost mogla bi u početku odražavati blago slabljenje gospodarstva, ali bi mogla prerasti u dublju krizu ako otpuštanja dovedu do slabije potražnje, što bi zauzvrat uzrokovalo nova otpuštanja i još slabiju ekonomsku aktivnost.
„Ili gospodarstvo ostaje otporno, a visoka inflacija drži Fed na čekanju, ili pak rezovi u državnom sektoru, u kombinaciji s trgovinskom nesigurnošću, zamrznu zapošljavanje u privatnom sektoru, što bi moglo dovesti do naglog pogoršanja tržišta rada i agresivnijeg snižavanja kamatnih stopa. Odrediti koja je opcija točna nije lako“, napisao je Matthew Luzzetti, glavni američki ekonomist u Deutsche Banku, sa svojim timom.
Iako im je osnovni scenarij „otpornost rasta i tvrdokorna inflacija“, pri čemu Fed ostaje na trenutačnim razinama kamatnih stopa, rastući rizici od recesije postali su dio rasprave. Drugi analitičari također vide povećane rizike.
„Postoji sve veći rizik da će šokovi na strani ponude, uzrokovani carinama, usporavanjem imigracije i smanjenjem državne zaposlenosti, stvoriti trajni negativni ciklus koji će oslabiti ukupnu potražnju“, napisao je Satyam Panday, glavni ekonomist za SAD i Kanadu u S&P Global Ratingsu.
Panday procjenjuje vjerojatnost recesije u SAD-u u sljedećih 12 mjeseci na 25 posto, što je dvostruko više od uobičajene razine. Ekonomisti u nedavnoj anketi Reutersa gotovo su jednoglasno rekli da su se rizici od recesije povećali.
Međutim, to možda neće odmah biti vidljivo u novom Sažetku ekonomskih projekcija koji će Fed objaviti u srijedu. Budući da su nedavni ekonomski podaci i dalje relativno solidni, a Trumpovi planovi u nekim slučajevima još uvijek podložni pravnim preprekama, brojke koje će donijeti središnji bankari možda neće značajno odstupati od onih iz prosinca.
Pročitajte još:
Gregory Daco, glavni ekonomist u EY-u, očekuje da će srednja prognoza za kamatne stope Feda ostati na dva smanjenja ove godine, kao i u prosincu, uz blago sporiji očekivani rast, nešto višu nezaposlenost i nepromijenjenu inflaciju od 2,5 posto do kraja godine.
No, raznolikost mišljenja među dužnosnicima mogla bi se povećati, odražavajući veću neizvjesnost i veće rizike – faktore koji su zabilježeni u posebnim anketama među kreatorima politike objavljenim uz projekcije.
