Dužnosnici eurozone razmišljaju o udruživanju dolarskih rezervi

Europski dužnosnici zaduženi za financijsku stabilnost trenutno razgovaraju o ideji stvaranja alternative američkom Fedu za hitno financiranje u dolarima. Po toj ideji, središnje banke izvan SAD-a bi mogle udružiti svoje dolarske rezerve, čime bi se smanjila njihova ovisnost o Fedu i američkoj vladi.

Ti pregovori, o kojima je u petak izvijestio Reuters, reakcija su na politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog kojih su već ozbiljno narušene dugogodišnje veze, i koje dovode u pitanje neovisnost Feda i u široj slici dominantne uloge SAD-a u globalnim financijama.

Fed preko svojih instrumenata posuđuje dolare drugim središnjim bankama po svijetu, što one koriste kao mehanizam za očuvanje globalne stabilnosti u razdobljima krize na financijskim tržištima.

Međutim, Reuters izvještava da se iz razgovora s desetak europskih dužnosnika iz raznih središnjih banaka i nadzornih tijela vidi sve veća zabrinutost da bi Trumpova vlada te mehanizme mogla pretvoriti u oružje za domaću ekonomsku politiku.

Te zabrinutosti su dosegnule vrhunac u travnju ove godine, kad je Trumpova najava “recipročnih” carina šokirala globalni financijski sustav i razotkrila slabosti u planovima središnjih banaka za hitno financiranje. Napetosti su se u međuvremenu primirile, djelomično i zbog jamstava i uvjeravanja iz samog Feda. 

Predsjednik Feda Jerome Powell – kojeg Trump konstantno napada iako ga ne može smijeniti – rekao je na konferenciji Europske središnje banke (ESB) u srpnju da Fed nema namjeru mijenjati način na koji nudi dolarsku likvidnost drugim institucijama.

Ipak, pojavila se ideja da središnje banke udruže svoje dolarske rezerve i time stvore fond koji bi obavljao sličnu funkciju. No, neki izvori s kojima je razgovarao Reuters kažu da bi takvo udruživanje rezervi moglo u praksi naići na niz problema, i možda neće biti dugoročno održivo.

Razgovori o tom rješenju održavaju se na razini dužnosnika banaka, ali zasad još ne na najvišoj razini guvernera koji kreiraju monetarnu politiku ESB-a, i u njima sudjeluju ne samo neke središnje banke u eurozoni, već i izvan tog bloka.

Neke druge države već su radile na sličnom udruživanju vlastitih resursa. Udruženje zemalja jugoistočne Azije ASEAN – uz dodatak Kine, Hong Konga, Japana i Južne Koreje – udružilo je svoja sredstva u zajednički fond za pomoć državama članicama, u okviru inicijative nazvane Chiang Mai (CMIM).

Ta inicijativu je osnovana 2014., i od tada je narasla na 240 milijardi dolara, kojima pristup imaju središnje banke 14 zemalja preko tzv. swap linija, tj. ugovora o valutnoj razmjeni.

Međutim, u Europi je nekoliko dužnosnika u razgovoru za Reuters kazalo da preliminarne analize takvog udruživanja nisu baš ohrabrujuće. Iako središnje banke izvan SAD-a drže stotine milijardi dolara u gotovini, to ipak nije usporedivo s Fedom, koji ima gotovo neograničena sredstva, kao izdavatelj glavne svjetske pričuvne valute.

Udruživanje bi europskim i drugim ne-američkim središnjim bankama moglo pomoći u preživljavanju manjih nestabilnosti, no nije izgledno da bi se time mogla obuzdati veća tržišna previranja, a osim toga svaki pokušaj udruživanja deviznih rezervi naišao bi i na brojne logističke i političke izazove.

Jedan od čelnih ljudi iz jedne europske središnje banke koji je htio ostati anoniman rekao je da bi čak i nagovještaj o prekidu swap linije Feda mogao sam po sebi dovesti do velikog stresa za globalni financijski sustav. U takvoj situaciji bilo bi teško očekivati da bilo koja središnja banka opravda ustupanje vlastitih dolarskih pričuva nekoj drugoj stranci.

Europski dužnosnici razmatraju i neke druge mjere za poboljšanje otpornosti bankarskog sustava, što uključuje i sve veći nadzor banaka i bankovnog poslovanja – a te mjere bi mogle značiti i traženje od banaka naprave planove za kupovanje dolara na drugim tržištima, kao što su Azija ili Bliski istok, ili testiranje banaka na potencijalni stres.

Po navodima Reutersovih izvora, na svakom sastanku guvernera središnjih banaka eurozone postavlja se pitanje kako izgraditi otpornost bez ovisnosti o SAD-u. Potražnja za dolarima obično naglo raste u vremenima kad je tržište pod stresom, a nestašice dolara mogu dodatno pogoršati problem. Instrumenti Feda ne pomažu samo da se krize lakše prebrode, već su u široj slici i u interesu SAD-a.

Izdavanjem dolara i kreditiranjem drugih banaka Fed osigurava da se periodi nestabilnosti u inozemstvu ne pretvore u veće financijske krize, koje bi onda također mogle zahvatiti i SAD. Korištenje takvih instrumenata Feda dosegnulo je vrhunac tijekom pandemije Covida-19 2020. godine, kad je tako posuđeno 449 milijardi dolara.

Na sastanku upravnog vijeća ESB-a prije nekoliko mjeseci tadašnji šef nizozemske središnje banke Klaas Knot postavio je pitanje europske ovisnosti o takvim swap linijama, i uvrstio ih u popis potencijalnih rizika za financijsku stabilnost. Knot je tada bio i šef međunarodnog tijela Odbora za financijsku stabilnost (FSB). Iz ESB-a danas kažu da prate stanje sa dolarskom likvidnosti, ali da gubitak swap instrumenata nije u kategoriji “glavnih zabrinutosti.”

Unatoč tome, razgovori o pronalaženju alternative koje vode europski dužnosnici za financijsku stabilnost nastavljaju se, i u njima su i ESB i nekoliko neimenovanih središnjih banaka. Jedan od izvora je Reutersu potvrdio da se javlja zabrinutost oko budućeg razvoja situacije nakon što Powellov mandat istjekne u svibnju sljedeće godine. Trump je već najavio da bi do kraja ove godine mogao odabrati njegovog nasljednika.

Europski dužnosnici “moraju razmisliti o najgorem mogućem scenariju,” rekao je jedan od neimenovanih dužnosnika.