Najuobičajeniji oblik potencijalnih obveza u zemljama članicama Europske unije (EU) su državna jamstva, a u 2024. godini najvišu razinu državnih jamstava kao udjela u bruto društvenom proizvodu (BDP) imala je Nizozemska. Ta je brojka iznosila 31 posto BDP-a.
Druga na tom popisu je Finska gdje je visina državnih jamstava jednaka 17 posto BDP-a dok je na trećem mjestu Italija s brojkom od 14,6 posto.
Visinu državnih jamstava na razini jedan posto BDP-a ili manje imale su Irska, Češka i Bugarska. U Irskoj je to tek 0,19 posto BDP-a, u Češkoj 0,36 posto te u Bugarskoj 0,52 posto.
Hrvatska je imala brojku od 2,03 posto BDP-a što je pad u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 2,36 posto te naspram 2022. kada je bila 2,46 posto.
U Sloveniji je također na godišnjoj razini došlo do pada, i to s 3,91 posto BDP-a u 2023. na 3,35 posto u 2024.
Osim spomenute tri zemlje koje su na vrhu ljestvice EU-a dvoznamenkastu brojku još su imale Njemačka s 13,6 posto BDP-a, Grčka s 10,3 posto, Francuska s 12,65 posto, Mađarska s 12,95 posto, Austrija s 12,88 posto te Švedska s 11,37 posto BDP-a.
U većini članica EU-a davatelj jamstava je središnja država, no u Finskoj, Švedskoj, Francuskoj i Danskoj to je u znatnoj mjeri i lokalna razina vlasti.
Razina financijskih obveza javnih tvrtki izvan državnog proračuna je također dosta različita među zemljama članicama EU-a. Visoka stopa vidljiva je u Njemačkoj gdje iznosi 84,4 posto BDP-a ispred Nizozemske gdje je to 73,1 posto BDP-a. Luksemburg sa 65 posto te Francuska sa 61,9 posto također imaju dosta visoke brojke.
Kao suprotnost, obveze javnih tvrtki niže od 10 posto BDP-a zabilježene su u Slovačkoj, Španjolskoj, na Cipru i u Rumunjskoj. U Slovačkoj je to tek 3,4 posto, u Španjolskoj 4,3 posto, na Cipru 7,3 posto te u Rumunjskoj 8,7 posto.
Pročitajte još:
Hrvatske javne tvrtke imaju tu brojku na 11,9 posto BDP-a.
U nekim zemljama, a posebice u Finskoj, Grčkoj, Luksemburgu, Mađarskoj, Francuskoj i Belgiji, jamstva su bila davana za financijske institucije. To posebice vrijedi za kontekst pandemije Covida-19 i već pomalo zaboravljene velike globalne financijske krize iz 2008. i 2009. godine.
