DRI pokreće projekte obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj vrijedne stotine megavata

Tvrtka DRI, razmjerno novo ime na hrvatskom tržištu obnovljivih izvora energije, zapravo je europski ogranak najveće ukrajinske privatne energetske grupacije — DTEK-a. Iako je formalno osnovana 2019. godine kao podružnica DTEK Renewables, ogranak DRI (DTEK Renewables International) postaje 2021. godine neovisna tvrtka unutar šire DTEK grupacije. Sjedište DTEK-a nalazi se u Amsterdamu, a portfelj obuhvaća širok spektar energetskih djelatnosti — od proizvodnje električne energije iz obnovljivih i fosilnih izvora, preko trgovanja i distribucije, do razvoja pametnih mreža i usluga za potrošače.

DTEK danas ima više od 13 GW instaliranog kapaciteta, uključujući osam termoelektrana, 1,3 GW iz obnovljivih izvora i više od jednog gigavata projekata u različitim fazama razvoja. Grupacija također razvija više od 200 MW kapaciteta u baterijskim sustavima za pohranu energije (BESS), čime dodatno potvrđuje svoju ambiciju da odigra značajnu ulogu u europskoj energetskoj tranziciji. DRI ima urede diljem Europe: u Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Italiji, i od 2023. godine u Hrvatskoj.

Tvrtka je pokrenula aktivnosti u Hrvatskoj 2021. godine, a dodatno je učvrstila prisutnost otvaranjem ureda u Zagrebu 2023. godine. Od samog početka DRI je identificirao Hrvatsku kao jedno od svoja četiri ključna strateška tržišta u Europi. Njihov ambiciozni cilj je razviti značajan portfelj projekata iz obnovljivih izvora energije diljem Europe.

Trenutno se razvijaju tri projekta — dvije vjetroelektrane i jedan solarni park, ukupne snage veće od 330 MW. Najnapredniji je projekt vjetroelektrane Brda Umovi u Dalmatinskoj zagori. Projekt je dobio sve ključne dozvole, uključujući i energetsku suglasnost. Vjetroelektrana snage 127,5 MW može biti proširena drugom fazom za gotovo 29 MW. U sklopu projekta planirana je i izgradnja nove trafostanice 400/110 kV — prve takve u Hrvatskoj u više od dva desetljeća — te deset kilometara dugog dalekovoda. Početak gradnje planiran je za 2026. godinu, a puštanje u pogon za godinu dana kasnije.

Drugi projekt, vjetroelektrana Ljubovo, snage 120 MW, nalazi se u Ličko-senjskoj županiji. Projekt je još u ranoj fazi razvoja, a početak gradnje predviđa se za 2027., dok je početak rada planiran za kraj 2029. godine. Iako još čeka energetsku suglasnost, projekt je već ucrtan u prostorni plan, a postupak mjerenja vjetra trebao bi započeti u ljeto 2025.

Treći projekt je solarni park Vedrine, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, snage 60 MW. Kao i prethodna dva projekta, smješten je izvan područja Natura 2000 i ne utječe na zaštićene vrste, što je potvrđeno u ekološkoj studiji. Povezivanje na mrežu predviđeno je putem iste trafostanice i dalekovoda planiranih za Brda Umovi, što potvrđuje strateški pristup DRI-ja u planiranju mrežne infrastrukture.

Ovim projektima DRI postaje ključni igrač na hrvatskom energetskom tržištu, donoseći kapital, inženjersku ekspertizu i operativnu agilnost kakva se često viđa na razmeđi privatne inicijative i strateških državnih ciljeva. S obzirom na ratne okolnosti iz kojih dolazi matična kompanija, geopolitički kontekst ne može se zanemariti. Ipak, DRI u Hrvatskoj ostaje usmjeren isključivo na čistu, obnovljivu i na budućnost orijentiranu energiju — uključujući baterijske sustave za pohranu energije.

Uz DRI, u Hrvatskoj je aktivan i europski trgovački ogranak DTEK-a — tvrtka D.Trading s uredom u Zagrebu. D.Trading je započeo poslovanje u Hrvatskoj 2021. godine, a bavi se električnom energijom, prirodnim plinom, plinskim kondenzatom i ukapljenim prirodnim plinom (LNG-om).

Ivan Liakh, direktor DRI Hrvatska, za Financije.hr otkriva planove kompanije.

Možete li nam, za početak, reći više o samoj tvrtki i zašto vam je Hrvatska toliko privlačna?

Prije nego što odgovorim na vaše pitanje, želio bih se vratiti na 2008. godinu i Ukrajinu, gdje je naša kompanija i osnovana. Dio smo DTEK Grupe, koja je u Ukrajini započela s radom još 2005. godine. Godine 2008. osnovana je tvrtka Wind Power, koja se u početku usmjeravala na projekte vjetroelektrana, a kasnije proširila i na solarne projekte. U razdoblju od 2014. do 2019. godine Wind Power prerasta u DTEK Renewables (DTEK RES) s jasnom strategijom da dostigne 1 GW instaliranih kapaciteta u obnovljivim izvorima. Do kraja 2019. godine DTEK RES imao je instaliranih 1,1 GW kapaciteta — ravnomjerno raspoređeno između vjetra i sunca.

U tom trenutku shvatili smo da ukrajinsko tržište doseže zasićenje te smo počeli razmatrati širenje. Europa se logično nametnula kao sljedeći korak. U sklopu DRI-ja analizirali smo mogućnosti u Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj i Švedskoj, no odlučili smo se za istočnu Europu — Hrvatsku, Rumunjsku, Poljsku i Italiju. Razlog je jednostavan: zapadna tržišta su prezasićena, kapaciteti mreže su ograničeni, a postojeće kompanije su već duboko ukorijenjene. Istočnoeuropska tržišta, naprotiv, nude prostor za rast.

Svako tržište ima svoje makroekonomske i tehničke specifičnosti — uključujući ciljeve definirane nacionalnim planovima u okviru Zelenog plana EU, pravila priključenja na mrežu i slično. Hrvatska nam je bila posebno zanimljiva jer je neto uvoznik električne energije. Naša logika bila je jednostavna: ako zemlja uvozi električnu energiju, očito postoji prostor i potreba za domaćom proizvodnjom. Također, u to vrijeme u Hrvatskoj nije bilo velikih solarnih projekata (1 MW+) u pogonu, za razliku od susjednih zemalja. Zbog toga smo odabrali Hrvatsku.

Godine 2021. osnovali smo DRI kao potpuno neovisnu tvrtku, s vlastitom upravom, ali u okviru DTEK Grupe. Sjedište nam je u Amsterdamu, a imamo urede i u Varšavi, Milanu, Rimu, Zagrebu i Bukureštu. Danas naš portfelj OIE projekata iznosi 1,4 GW — pretežito iz vjetroelektrana i solarnih elektrana — te jedan veliki projekt sustava baterijske pohrane. Najuspješnije tržište za nas je zasad Rumunjska. Tamo smo razvili četiri projekta ukupnog kapaciteta 299 MW: vjetroelektranu Ruginoasa (60 MW), solarne elektrane Glodeni I (53 MW) i Glodeni II (60 MW), koje su već u pogonu, te projekt Vacaresti od 126 MW koji je u završnoj fazi izgradnje i očekujemo njegovo puštanje u pogon početkom sljedeće godine.

Koji su vaši prvi projekti u Hrvatskoj?

Naš prvi projekt u Hrvatskoj je vjetroelektrana Brda Umovi I, snage 127,5 MW, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Projekt je prvobitno započeo drugi investitor, a mi smo ga preuzeli početkom 2023. godine. Sada je u naprednoj razvojnoj fazi, a početak izgradnje očekujemo u prvom tromjesečju 2026. godine. Od preuzimanja projekta usmjereni smo na pribavljanje dozvola i pripremu za gradnju.

Prema sadašnjim procjenama, ulaganje DRI-ja u Brda Umovi iznosi oko 200 milijuna eura, iako će konačni iznos biti poznat tek nakon što završe svi natječajni postupci — uključujući nabavu ključnih komponenti poput vjetroturbina i druge opreme. Očekujemo da će ti postupci biti dovršeni do kraja ove godine.

Kakvi su vaši dojmovi o poslovnoj klimi u Hrvatskoj? Je li fleksibilnija od drugih država EU-a?

Najprije bih istaknuo pozitivne dojmove. Ljudi u Hrvatskoj su otvoreni, kooperativni i spremni na konstruktivan dijalog. Uspjeli smo pronaći pouzdane partnere za razvoj, izgradnju i analizu projekata. Također, u Hrvatskoj postoji značajan broj tvrtki koje nude kvalitetne usluge u tom segmentu. Veliki plus je i zakonodavni okvir koji je razmjerno stabilan i naklonjen investitorima.

Naravno, kao i na svakom tržištu, postoje izazovi. Ponekad se tijekom procesa događaju nepredvidive okolnosti, što smatramo uobičajenim tržišnim fenomenom. Jedna od prepreka je ograničena dostupnost PPA ugovora te činjenica da je broj domaćih developera relativno mali i uglavnom usmjeren isključivo na Hrvatsku. Postupak razvoja može biti složen, osobito kad dođe do promjena zakonskog okvira tijekom samog razvoja projekta. Na primjer, započnete projekt po jednom zakonu, a zatim se zakon promijeni, što zahtijeva dodatne dozvole ili studije. Također, može se dogoditi da se tijekom razvoja neko područje proglasi zaštićenim, pa morate ponovno izrađivati ekološke studije.

Mi zasad nismo imali takvih problema, jer pažljivo pratimo zakone i procedure, ali to svakako može usporiti druge investitore.

Koji su vaši sljedeći projekti u Hrvatskoj?

Trenutačno imamo projektni portfelj u Hrvatskoj ukupnog kapaciteta 335,5 MW: Brda Umovi I (127,5 MW), vjetroelektranu Ljubovo (120 MW), solarnu elektranu Vedrine (60 MW) te potencijalnu drugu fazu Brda Umovi II (28,8 MW). Također se zanimamo za razvoj baterijskih sustava za pohranu energije povezanih s tim projektima.

Hrvatski sabor je u proljeće donio izmjene zakona koje omogućuju izgradnju baterijskih sustava na postojećim lokacijama obnovljivih izvora, bez potrebe za dodatnim kapacitetom priključenja, pod uvjetom da je postojeći priključak već osiguran. To je zaista velik korak naprijed. Vidjet ćemo kako će se novi zakon primjenjivati u praksi, ali postojeći propisi daju razloga za optimizam.

PPA ugovori su važna tema. Kakvo je vaše viđenje stanja u Hrvatskoj?

PPA ugovori su prošli kroz znatnu transformaciju, i u Hrvatskoj i u cijeloj EU. Prvo su postojale feed-in tarife (FiT) — državno zajamčene cijene za otkup električne energije — koje su mnogim projektima omogućile financiranje. Kasnije su uvedeni Contracts for Difference (CfD) — napredniji i tržišno orijentiraniji mehanizam koji jamči stabilne prihode proizvođačima i štiti potrošače od skokova cijena. Danas vjerujemo da će se CfD-ovi više koristiti za baterijske sustave.

Što se tiče PPA ugovora, tržište definitivno sazrijeva. Optimistični smo da će Hrvatska podržati širenje i standardnih i korporativnih (cPPA) ugovora, osobito s obzirom na sve veće potrebe sektora, kao što su podatkovni centri. Kako se tržišne potrebe budu razvijale, a s njima i sami OIE developeri, takvi ugovori postajat će sve važniji za brži plasman zelene energije. Iako hrvatsko tržište još nije potpuno sazrelo, investitori se trude osigurati PPA ugovore i vjerujemo da će se taj trend ubrzati. Kao što sam već rekao, postoje izazovi, ali to su uobičajene faze sazrijevanja tržišta. Budućnost PPA ugovora u Hrvatskoj izgleda obećavajuće.

Koliko zaposlenika trenutno imate u Hrvatskoj?

DTEK grupa u Hrvatskoj ima dvije poslovne linije: D.Trading, koji zapošljava 55 osoba u zagrebačkom uredu, te DRI, koji trenutno ima pet zaposlenika u Zagrebu i ukupno oko 85 u svim europskim uredima.

U Hrvatskoj je, osim mene, naš tim u potpunosti lokalan. Odabrali smo neke od najiskusnijih stručnjaka u sektoru, većinom bivših zaposlenika HEP-a ili HEP ODS-a. U izboru kadrova posebno pazimo na stručnost i predanost.