Zelena tranzicija u Europskoj uniji (EU) napreduje premda možda ne baš ritmom onoliko brzim kakav je izvorno zamišljen, a tako je i kad je o elektromobilnosti riječ.
U pojedinim zemljama članicama prodaja električnih vozila ide uspješnije no u nekim drugim, a u te sa slabom prodajom spada i Hrvatska, no sve nude neke oblike poticaja za kupnju, bilo izravnim vladinim potporama bilo nekim neizravnim poreznim ili drugih shemama poput poticaja na lokalnoj ili regionalnoj razini.
Euronews Business se pozabavio analizom situacije s fokusom na izravne vladine subvencije za kupnju u čemu se ističu Italija, gdje mjere stupaju na snagu sredinom listopada, te Poljska i Grčka.
Hrvatska nema izravne vladine poticaje, ali kupci električnih vozila mogu dobiti dio novaca preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
Ono što je svakako sigurno i odnosi se na kupce diljem EU-a je da ih u kupnji električnih automobila još uvijek koče više cijene i nedovoljno razvijena infrastruktura za punjenje, odnosno pitanje kilometarskog dosega vozila iako se sve uspješnije razvijaju modeli koji mogu prijeći udaljenosti bez punjenja gotovo kao i vozila s unutarnjim izgaranjem.
Italija je nedavno najavila početak novog oblika poticanja od sredine idućega mjeseca kroz koji se za pojedince nudi oko 11 tisuća eura za pokrivanje do 30 posto ukupne cijene novog električnog automobila. Visina poticaja ovisi o prihodima, a vozila skuplje od 42.700 eura s PDV-om su isključena iz tog programa.
Prodaja baterijskih električnih automobila je dosad u Italiji išla poprilično loše. Naime, tržišni udio im je ove godine 5,2 posto, a prosjek EU-a je oko 15 posto.
U Grčkoj i Poljskoj se nudi subvencija od oko 9.000 eura za privatne osobe.
Što se Grčke tiče, na to se pridodaje i 2.000 eura za davanje na otpad starog automobila koji štetno djeluje na okoliš te još 1.000 eura kada je kupac mlađi od 29 godina. No, ni to nije sve. Postoje i porezni poticaji, odnosno baterijski električnih automobili su izuzeti plaćanja poreza na registraciju. Tržišni udio novih takvih automobila je ove godine bio 5,3 posto.
U Poljskoj je tržišni udio sličan, odnosno 5,4 posto.
Slovenija se također ističe kao zemlja gdje je izravna vladina subvencija relativno visoka i iznosi 7.200 eura za vozila čija cijena ne prelazi 35 tisuća eura s PDV-om. Taj je poticaj, slično kao u Grčkoj ili Poljskoj, praćen minimalnim oporezivanjem registriranja takvog automobila.
Tržišni udio baterijskih električnih automobila u prodaji kod naših susjeda je 9,2 posto. To je praktično neusporedivo s hrvatskih malešnih jedan posto.
U Hrvatskoj rekosmo da nema izravnih vladinih subvencija, no preko FZOEU-a je od 2014. do 2024. godine uloženo oko 63 milijuna eura za kupnju oko 12 tisuća električnih vozila.
Po pojedinom automobilu bilo je moguće dobiti do 40 posto sredstava, a za sufinanciranje su bila prihvatljiva energetski učinkovita vozila čija ukupna cijena, uključujući eventualni popust i PDV, nije prelazila 50.000 eura.
Maksimalni iznos poticaja ovisio je o kategoriji vozila – za električne automobile se dobivalo do 9.000 eura, za plug-in vozila do 5.000 eura, a do 2.500 eura za motocikle i skutere.
U Španjolskoj su izravni poticaji između 4.500 i 7.000 eura, no to je popraćeno poreznim poticajima kao što je smanjenje poreza na dohodak za 15 posto cijene vozila do maksimalno 3.000 eura. Također se plaćanje naknada za ceste smanjuje za 75 posto u vodećim gradovima.
Tržišni udio električnih automobila u prodaji je ove godine do kraja srpnja bio 7,8 posto.
Kada se sve ukalkulira, najbolji poticaji nisu nužno oni u zemljama koje imaju najviše izravne poticaje.
Norveška i Danska su zemlje s najveći udjelom električnih vozila na cestama od 94,1 i 64,3 posto, a nemaju izravne vladine poticaje.
Baterijska su električna vozila u Norveškoj izuzeta od plaćanja PDV-a, uvoznih carina i troškova registracije, a imaju smanjenu godišnju naknadu za održavanje cesta te smanjen iznos cestarina i prijevoza trajektima. U Danskoj na vozila s nultom emisijom se plaća 40 posto poreza na registraciju, a porez na posjedovanje automobila ovisi o emisijama ugljičnog dioksida.
Zanimljivo je da je Austrija upravo dokinula poticaje za privatne osobe koje kupuju električne automobile.
Švedska pak uvodi nove, a prijedlog je subvencija od 54 tisuće švedskih kruna (4.938 eura) u razdoblju od 36 mjeseci za obitelji s nižim prihodima u ruralnim područjima.
Pročitajte još:
Francuska ima popriličak paket poticaja, a uvest će i dodatnu olakšicu od 1.000 eura na svaku kupnju europskog električnog automobila ako mu je cijena niža od 47.500 eura.
Finska razmatra uvođenje plaćanja dodatnih 2.500 eura za one koji kupe automobil s malim emisijama i odreknu se automobila starijeg od 10 godina.
