Dok svijet gleda influencere, Dubai zapravo raste na logistici, kapitalu i robi

Dok geopolitičke napetosti na Bliskom istoku ponovno rastu, financijska tržišta u Dubaiju suočavaju se s paradoksom koji ovaj grad prati već desetljećima – krize koje destabiliziraju regiju često istodobno povećavaju trgovanje robama i kapitalom u jednom od najvažnijih globalnih trgovačkih centara.

Dubai je posljednjih dvadesetak godina izgradio reputaciju jednog od ključnih globalnih hubova za trgovinu robama, energijom i kapitalom. Kroz Dubai Multi Commodities Centre prolazi velik dio svjetske trgovine zlatom, dijamantima i drugim robama, dok grad služi i kao regionalno središte za trgovinu energentima i financijskim instrumentima.

Krize često povećavaju trading

Geopolitički šokovi tradicionalno povećavaju volatilnost na tržištima, što često dovodi do većeg obujma trgovanja robama poput zlata i nafte. Zlato se u razdobljima geopolitičke neizvjesnosti smatra sigurnim utočištem za kapital, dok svaka prijetnja opskrbi energijom povećava volatilnost na tržištu.

Dubai je posebno važan jer se nalazi blizu jednog od ključnih svjetskih energetskih chokepointova — Strait of Hormuz, kroz koji prolazi oko petine globalne trgovine naftom. Upravo zato svaki regionalni sukob povećava interes trgovaca za hedging i trgovanje energentima.

Posljednjih je godina Dubai privukao velik broj trading kompanija, hedge fondova i investitora, posebno nakon sankcija Rusiji 2022. godine. Mnoge kompanije preselile su operacije u UAE zbog fleksibilnog regulatornog okvira, niskih poreza i razvijene logističke infrastrukture.

Takav model pretvorio je ovaj grad u svojevrsnu platformu za globalnu trgovinu robama i kapitalom, gdje se financijska aktivnost često povećava upravo u razdobljima međunarodnih kriza.

Novi izazov za financijski model Dubaija

No aktualne napetosti u regiji otvaraju i novo pitanje: može li grad koji je profitirao od globalnih kriza ostati stabilno financijsko središte ako se sigurnosna situacija dodatno pogorša.

Ako bi sukob ozbiljnije poremetio promet kroz Hormuški tjesnac ili regionalnu logistiku, posljedice bi mogle osjetiti ključne industrije Dubaija – od trgovine robama do turizma i tržišta nekretnina.

Teo Valić, osnivač i glavni izvršni direktor ECOBLOX-a, kompanije sa sjedištima u Dubaiju, Zagrebu i Silicijskoj Dolini, a koja gradi digitalnu infrastukturu u partnerstvu s najvećim tech-kompanijama poput AMD, Nvidia i Tenstorrent, tvrdi kako su najpotrebniji sektori upravo oni koji se tradicionalno zanemaruju – logističke djelatnosti. Ističe da je zanimljiva činjenica da se u tradicionalnoj ekonomiji uvijek najmanje ulaže u takozvane uslužne djelatnosti koje u vremenima krize postaju ključ preživljavanja ekonomije.

“Logistika, proizvodnja hrane profitira, osiguravajuća industrija sada ima ispriku za “nabijanje cijena” s obzirom na rizik, a i bankovna industrija može profitirati od gubitaka koje trenutno ima tzv. private credit market, koji je prije ove krize bio jedan od glavnih izvora likvidosti za tzv. family offices i private equity grupe,” kaže Valić.

Dodao je i kako se profil investitora drastično promjenio od COVID-19 krize. Prije 2020., Dubai je bio tradicionalni izvor za parkiranje sredstava koji su bili ostvareni optimizacijom porezne politike u daleko manjem obimu nego npr. Irska ili Švicarska. Međutim, objašnjava Valić, u proteklih šest godina, slika se radikalno promjenila sa tzv novom ekonomijom.

“Dok su se mediji u svijetu fokusirali na kripto industriju (obzirom da su tzv. ‘Sovereign Wealth Funds’ prvo uložili u Bitcoin mining radi ubrzavanja energetske tranzicije, i spekulativnih transakcija), Dubai je postao svjetski centar za fizički transfer zlata (Proof of Origin / Digital Proof of Prominence), dijamanata, kave i čaja.

Sa transferima tog tipa došli su u obiteljski uredi (family offices) te se rast Dubai International Financial Centra i Abu Dhabi Global Marketa najviše posložio sa rastom tehnologije. Ne smije se zaboraviti da u emiratima, SWF imaju značajne udjele u velikim tehnološkim kompanijama poput AMD, Nvidia, SpaceX, Tesla, Twitter/X, ali isto tako i u tvrtkama poput Lucida, Chery Grupe (Kina), CATL-a, pa i Buggatti Rimca / Rimac Technology Group / Verne”, naglasio je.

Valić nadalje objašnjava kako je diversifikacija prihoda od nafte na tehnologiju, energetiku i logistiku sa sobom povukla velik broj vezanih poduzetnika, različitih vlada i industrija.

“To je dovelo do toga da danas gledamo na medije kako pišu o Dubaiju kao sjedištu infuencera – što je savršeno točno poradi raznih inicijativa – ali se lako zaboravlja da gotovo 30% ljudstva u Formuli 1 živi u Dubaiju ili ima rezidenciju u Dubaiju. Zašto? Sa 16 utrka došli smo na 24, i recimo Hintsa Performance ima dobar dio trenera koji je prvo radio tranziciju preko Dubaija, a danas i žive tako, kaže Valić.

Nadodaje kako su upravo s ondje-prisutnim megakompanijama poput Microsofta, Google-a, Tencent-a, Alibabe, Baidu-a, MasterCarda, LVMH-a i Richmonta, Tata Grupe tvorena nova radna mjesta za tisuće ljudi. Sa tim ljudima, nadodaje Valić, došao je i kapital. Kao primjer uzeo je messaging platformu Telegram.

Kako se mijenja profil investitora u UAE-u

“Dok francusko-emiraćanski poduzetnik Pavel Durov ima svega 30ak ljudi u Telegramu, TON Fondacija je u Dubai privukla nekoliko tisuća ljudi sa svojim projektima – tako sam i osobno upoznao tvorca popularne mobile igre Angry Birds, ujedno i osnivača Cryteka koji je sa sobom je povukao 80ak ljudi u UAE, i čije kompanije danas rade u gotovo svim sektorima – od filmske industrije do medicine i automobila,” objašnjava.

Kao jedan od glavnih motivatora rasta društva u UAE, posebice Dubaiju, Valić navodi jednostavnu poreznu politiku. Kako tvrdi, kompanije plaćaju 9 posto poreza, dok građani plaćaju nešto manje- 5 posto PDV-a na potrošnju. Naravno, za primijetiti je kako tu ne postoji porez na dohodak, kojeg su uvele neke susjedne zemlje.

“Registracija automobila ovdje košta jednako za sve – tristotinjak dirhama (70 eura), bez obzira vozili Toyotu Corollu ili Rolls Royce. Samim time, da li netko vozi Ferrari u Dubaiju nije oznaka bogatsva, jer dvije godine star deprecijani Portofino se može naći za manje od 2000 EUR mjesečno,” poručuje Valić.

Samim time, tvrdi, Dubai je postao vidljiv magnet, i zato se o Dubaiju često i priča u negativnom kontekstu. Kako bilo da bilo, popularni “influenceri” odnosno marketinška industrija čini vrlo maleni djelić cjelokupne ekonomije.

“Nitko ne priča o tome da DPWorld kontrolira više od 110 luka, DNata više od 150 aerodroma, a i NASDAQ OMX je u kontroli Švedsko-Emiraćanske obitelji, i Investment Corporation of Dubai. NASDAQ OMX inače je pogon (engine) za više od 140 burza globalno. Tu leži kontrola kapitala,” napominje.

Što se tiče samog ulaganja, Valić kaže kako ako promatramo situaciju sa vremenskim odmakom, jasno je da moramo podijeliti kapital na dugoročnu, srednjeročnu i kratkoročnu likvidnost.

“Dugoročno, ulagati u stock index poput S&P500, plus Fortune 100, pa Azijske indexe se pokazalo dobrim potezom. Investiranje u individualne developere i REIT-ove povezane na EMAAR, Keppel, CapitaLand isto tako se pokazalo dobrim izborom. Tehnološke dionice, i povezane dijelove ekonomije (npr. tradicionalni vs. spekulativni kripto) isto tako. Ima dosta ‘boom-bust’ ciklusa, ali nemojte zaboraviti da su i danas najvrednije kompanije na svijetu, poput npr. Nvidije, imale poraste od nekoliko stotina postotaka, ali i padove od skoro 100%. Nvidia je tako u samo 36 mjeseci prošla takozvani ‘380-170-1200-Stock Split’ i sada je opet na 180, nakon što se podijelila 10 puta. Dakle, tko je ušao na 170, danas ima 10x povrat kapitala u vremenskom periodu od 36 mjeseci.”

Valić zaključuje kako je ono najbitnije za Dubai, upravo regulacija svih financijskih instrumenata.

“Možete platiti telefonski račun kriptom. Ako ste u toj industriji, ta likvidnost vam je bitna, a većini ljudi nije. I u tome leži tajna – Dubai, Singapur, Hong Kong – uvijek su ulagale u tradicionalne industrije i otvarali prostor budućim tradicionalnim industrijama, tako da nitko nije bio izostavljen, i kada bi neka industrija postala mainstream, captive environment za te poduzetnike i inovatore zadržala bi kapital u svojoj sredini,” kaže.

Geopolitičke krize ne povećavaju samo volatilnost na tržištima energije i zlata nego često otvaraju prostor za rast nekoliko specifičnih tržišta u Dubaiju. Uz trgovinu naftom i plemenitim metalima, analitičari ističu i snažan rast trgovine poljoprivrednim robama, logističkim uslugama i financijskim derivatima vezanim uz energente.

Kako se povećava neizvjesnost u globalnim opskrbnim lancima, trading kuće i hedge fondovi često koriste Dubai kao regionalni centar za hedging i preusmjeravanje trgovine robama između Azije, Afrike i Europe. Upravo ta kombinacija logističke infrastrukture, financijskih tržišta i relativno fleksibilne regulative pretvorila je Dubai u jedno od ključnih mjesta gdje globalni trgovci upravljaju rizicima u vrijeme geopolitičkih napetosti.