Dok SAD trpi nestašicu jaja i astronomske cijene vlada se okreće uvozu iz Brazila i pokušava naći europske dobavljače

SAD su gotovo udvostručile uvoz brazilskih jaja kakva su se donedavno koristila samo kao hrana za kućne ljubimce, i razmatraju ublažavanju propisa o stavljanju na tržište jaja kokoši uzgajanih za meso, u pokušaju američke vlade da snizi astronomske cijene jaja koje su skočile zbog epidemije ptičje gripe na američkim farmama.

Jaja iz brazilskog uvoza, kao ni jaja tovnih pilića uzgajanih za meso, ne mogu završiti na policama supermarketa zbog zdravstvenih propisa, no smiju se koristiti u prerađenim vrstama hrane, poput primjerice sladoleda ili salatnih preljeva, što znači da bi se time mogla povećati količina konzumnih jaja za maloprodaju. Puštanje jaja tovnih pilića u prodaju tražilo bi izmjene zakonske regulative, a neki stručnjaci za sigurnost hrane kažu da bi time prijetila opasnost od štetnih bakterija koja se u takvim jajima mogu naći.

Američka kriza tržišta jaja još uvijek traje, nakon što je zbog izbijanja virusa ptičje gripe od početka 2022. uginulo ili pobijeno gotovo 170 milijuna pilića, purica i drugih ptičjih vrsta. Kupci u trgovinama obilaze police na kojima je često puta nestašica jaja, restorani su zbog toga podigli cijene svojih jela, a veleprodajne cijene jaja su u veljači bile 53,6 posto više nego godinu ranije.

Američki predsjednik Donald Trump je u predizbornoj kampanji krajem prošle godine uporno obećavao da će se uhvatiti ukoštac s inflacijom, te da će sniziti cijene jaja. No, i nakon njegovog stupanja na dužnost u siječnju, do osjetnog pada još uvijek nije došlo.

Nestašica jaja je potaknula i inflaciju svih cijena hrane, povrh već postojeće nesigurnosti oko trgovinskog rata američke vlade koji će vjerojatno poremetiti opskrbne lance i povećati troškove proizvodnje svježe hrane i druge robe. Trumpova vlada je u veljači najavila plan za snižavanje cijena jaja u iznosu od milijardu dolara. Neke od mjera uključuju pomoć poljoprivrednicima u sprečavanju širenja virusa, kao i ulaganje u istraživanje mogućnosti cjepiva.

Američke vlasti također promiču i uvoz iz zemalja kao što su Turska, Brazil i Južna Koreja, koje obično izvoze male količine jaja u SAD. Krajem veljače su poslale i upit nekim europskim državama, poput Danske, Finske i Litve – zasad bez uspjeha.

Američki uvoz brazilskih jaja u veljači je bio 93 posto veći u odnosu na godinu po podacima brazilske udruge za životinjske bjelančevine ABPA. Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA), agencija koja regulira hranu i farmaceutske proizvode, izjavila je za Reuters da razmatra molbu američke udruge proizvođača piletine National Chicken Council da dopusti da se jaja pilića koje članice udruge uzgajaju za meso mogu prodavati i za ljudsku potrošnju.

Proizvođači tovnih pilića za meso trenutno uništavaju milijune takvih jaja, jer na farmama nemaju frižiderskih kapaciteta za ispunjavanje zahtjeva FDA-e u pogledu sigurnosti hrane. FDA je već 2023. odbacila sličan zahtjev te udruge, a kao razlog se naveo povećani rizik od salmonele.

Svake godine na američkim farmama tovni pilići slegnu oko 360 milijuna jaja koja nisu prikladna za rasplod novih pilića. Jedan dio njih se koristi za proizvodnju cjepiva, jedan dio se izvozi ili koristi za druge svrhe – ali većina se uništava, kažu proizvođači iz National Chicken Council.

Primjerice, jedan od većih proizvođača piletine u Americi, Wayne-Sanderson Farms, baca oko 500.000 jaja tjedno koja ne udovoljavaju traženim specifikacijama, Takva su jaja nekoć završavala u postrojenjima u kojima su se jaja razbijala i pasterizirala za korištenje u preradi prehrambenih proizvoda.

No, 2009. je FDA radi suzbijanja salmonele uvela pravilo da se jaja moraju držati na temperaturi od 7 Celzijevih, i to najkasnije 36 sati nakon što se izlegnu. Proizvođači pilića drže jaja tovnih pilića na oko 18 stupnjeva, i nemaju opremu za njihovo hlađenje na nižim temperaturama, kažu sektorske udruge.

Proizvođači piletine kažu da takva jaja ne ugrožavaju javno zdravlje jer su pasterizirana, i da s njima nije bilo problema prije 2009. kad su uvedena stroža pravila. Ipak, stručnjaci za sigurnost hrane kažu kako nedovoljno hlađenje jaja može povećati razine patogena u jajima, toliko da naknadna pasterizacija više ne bi bila potpuno djelotvorna.

Trumpova vlada u siječnju je dopustila uvoz brazilskih jaja za preradu u prehrambene proizvode za ljude, nakon što im je prije tog bilo dupušteno samo da se koriste za proizvodnju hrane za kućne ljubimce. Brazilske vlasti već su dokazale da Brazil ispunjava američke zahtjeve za uvoz jaja za ljudsku potrošnju, priopćili su iz brazilske udruge proizvođača.

Međutim, brazilske farme su pogođene slučajevima bolesti NVD, virusom koji ubija perad I druge ptičje vrste, kažu iz američkog ministarstva poljoprivrede, i zbog toga Brazil ne može opskrbljivati američko tržište jajima za prodaju u supermarketima, ili pasteriziranim tekućim jajima za ljudsku prehranu.

Neke savezne države, uključujući Nevadu i Arizonu, su pod pritiskom nestašice i visokih cijena pauzirale propise za dobrobit životinja po kojima su jaja za ljudsku prodaju morala dolaziti od kokoši z slobodnog uzgoja, tj. koja se ne drže u skučenim kavezima.