Najnoviji Eurostatovi podaci objedinjeni u publikaciji o transportu pokazuju značajnu transformaciju europskog voznog parka.
Što se tiče električnih vozila na baterije u 2024. godini na njih “otpada” više od polovice svih registracija novih osobnih automobila u Danskoj (51,3 posto) i više od trećine na Malti (37,7 posto), pokazali su objedinjeni podaci objavljeni u publikaciji o ključnih pokazatelja u transportu u 2025. godini.
Nasuprot tome, Hrvatska i dalje kaska: udio električnih vozila na baterije u ukupnom broju osobnih automobila bio je ispod 5 posto. Hrvatska je na dnu europske ljestvice, zajedno sa Slovačkom, Poljskom, Bugarskom i Italijom. U EU je taj udio u prosjeku iznosi 13,5 posto.
Usporede li se podaci s duljim vremenskim razdobljem, u 2024. u Europi drastično se smanjio broj novoregistriranih vozila na dizelski pogon, za 67 posto, u odnosu na 2014. godinu, a u istom se desetogodišnjem razdoblju povećao broj novoregistriranih vozila na benzinski pogon, uključujući i hibride, za 60 posto.
Što se tiče vozila na alternativni pogon, u 2024. godinu bilo je 45 puta više registracija novih električnih vozila na baterije u odnosu na 2014. godinu: njihov udio u 2014. bio 0,3 posto, da bi u 2024. skočio na 13,9 posto od ukupnog broja registriranih novih automobila u europskim zemljama članicama.
S obzirom na broj stanovnika, osobnih automobila najviše imaju stanovnici Italije, 701 automobil na 1000 stanovnika, slijedi Luksemburg s 670 automobila, pa Finska i Cipar s nešto više od 660 automobila na 1000 stanovnika.
Najmanje automobila ima Latvija (424), Rumunjska (444) i Mađarska (447).
Hrvatska ima 513 automobila na 1000 stanovnika, što je gotovo blizu europskog prosjeka koji iznosi 578 osobnih automobila na 1000 stanovnika.
No s druge strane, kada se pogledaju trendovi na mjesečnoj razini, Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izvijestilo je da je prodaja novih automobila u Europskoj uniji pala je u siječnju, prvi puta u posljednjih sedam mjeseci.
U siječnju je u Europskoj uniji registrirano 799.625 tisuća novih automobila, za 3,9 posto manje nego na početku prošle godine, pokazali su izračuni ACEA-e. U prosincu njihov broj bio je porastao za 5,8 posto. Prodaja se tako smanjila na početku godine prvi puta od prošlog lipnja.
U skupini četiri vodeća tržišta Njemačka i Francuska bilježile su u siječnju za 6,6 posto manje prodanih novih automobila. U Italiji prodaja je pak bilježila gotovo isti postotni rast, a blago je porasla i u Španjolskoj, za 1,1 posto.
Najpopularniji pogonski sklop bili su i u siječnju hibridni električni automobili s udjelom u tržištu od 38,6 posto i rastom prodaje za 6,2 posto.
Prema definiciji ACEA‑e, skupina obuhvaća “potpune i parcijalne hibride” koji, ovisno o snazi baterije, mogu u prosjeku voziti do 62 posto vremena samo na električni pogon.
Prodaja plug-in hibrida poskočila je pak za gotovo 29 posto, s udjelom u tržištu od otprilike deset posto.
Pročitajte još:
Tržišni udio benzinaca iznosio je pak u siječnju 22 posto, uz pad prodaje za 28,2 posto. Dizelaši su činili oko deset posto tržišta EU-a, uz 22-postotni pad prodaje u odnosu na početak 2025. godine, pokazuju podaci ACEA-e.
Prodaja kineskog BYD-a gotovo je utrostručena, na 18.242 vozila. Tesla je pak prodao nešto više od osam tisuća novih automobila, za 17 posto manje nego u siječnju prošle godine.
