Krajem lipnja Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Zagrebačka burza (ZSE) objavili su da će sjedište tvrtke kojoj će zadatak biti integracija osam regionalnih burzi iz središnje i istočne Europe biti u Zagrebu, u projektu koji se provodi na inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Tome su se osim zagrebačke priključile i burze u Bratislavi, Budimpešti, Bukureštu, Ljubljani, Skopju, Sofiji i Varšavi. Cilj projekta je usklađivanje tržišta kapitala u cijeloj regiji središnje i istočne Europe. Nakon što su uprave tih burzi potpisale memorandum o suradnji u studenom 2024., krajem kolovoza ove godine su i ministarstva financija tih zemalja potpisala svoj sporazum, u zagrebačkoj Palači Dverce.
Od svih navedenih, Varšavska burza (WSE) je daleko najveća; po podacima s početka srpnja, na WSE se trgovalo dionicama više od četiristo tvrtki, a ukupna tržišna kapitalizacija je bila 483 milijardi eura. Za usporedbu, ZSE je krajem lipnja imao kapitalizaciju dionica od 30,1 milijarde eura, ili oko šesnaest puta manje (uz još 23,7 milijarde na tržištu obveznica).
Odluka da se sjedište nove kompanije smjesti u Zagrebu pozdravljena je kao priznanje Zagrebačkoj burzi, iz koje kažu da su time “potvrdili svoj ugled stabilnog i pouzdanog partnera u regiji” te važnog igrača u razvoju regionalnog tržišta kapitala — iako zasad još nisu otkrili nikakve operativne pojedinosti projekta.
“Pojedinosti o strukturi i organizaciji nove tvrtke bit će poznate u sljedećim mjesecima, a njezina ključna zadaća bit će usklađivanje pravnih, tehničkih i operativnih područja rada uključenih burzi. Vjerujemo da će ta inicijativa otvoriti nove prilike za ulagatelje i izdavatelje, kao i dodatno potaknuti razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Sigurni smo da ćemo se tim korakom približiti učinkovitijim i dostupnijim oblicima ulaganja u regiju, a od veće integracije očekujemo pozitivne učinke u više smjerova: povećanje likvidnosti, poboljšanje transparentnosti, smanjenje troškova pristupa tržištima te jaču konkurentnost burzi iz regije na globalnoj razini”, rekla je za Financije.hr voditeljica korporativnih komunikcija ZSE Sanda Kuhtić.
Za više objašnjenja o potencijalima tržišnog povezivanja regionalnih burzi upitali smo EBRD i njihovog direktora Banke za regiju srednje Europe, Miljana Ždralu. Zanimalo nas je za početak ima li EBRD neke projekcije kakvo je stanje tržišta kapitala u tim zemljama u odnosu na ulagački potencijal, te kakvi bi bili potencijalni učinci usklađivanja regionalnih tržišta dionica.
“Naša posvećenost tom projektu proizlazi iz uvjerenja kako je izgradnja snažnijeg europskog tržišta kapitala ključna za gospodarsku konkurentnost, dugoročni rast i stvaranje radnih mjesta. Iako su sustavi tržišta kapitala srednje i jugoistočne Europe (CSEE) napredovali, male veličine svakog pojedinog tržišta i nedostatak prekogranične suradnje otežavaju razvoj. Financijski sustavi u regiji i dalje uvelike ovise o poslovnim bankama, što dovodi do niske likvidnosti, ograničenog izbora investicijskih proizvoda i neiskorištenog potencijala. U Hrvatskoj je, na primjer, preko 69 posto imovine financijskog sektora u rukama banaka, dok tržišta kapitala čine tek malen udio korporativnog financiranja. Takva struktura rezultira neiskorištenim investicijskim potencijalom i za izdavatelje i za lokalne ulagače,” rekao je Ždrale.
U EBRD-u smatraju da je operativna integracija bitna za razvoj tržišta kapitala u ovom dijelu Europe, što bi trebalo potaknuti i širi ekonomski rast.
“U želji da to promijenimo, osam burzi — iz Bratislave, Bukurešta, Budimpešte, Bugarske, Ljubljane, Makedonije, Varšave i Zagreba — potpisalo je Memorandum o razumijevanju s EBRD-om u studenom 2024. Cilj te inicijative je upravo razvoj prijedloga za regionalnu suradnju i usklađivanje, koji su primjenjivi i učinkoviti u praksi,” dodaje Ždrale.
Što se tiče potencijalnih učinaka integracije, u EBRD-u vjeruju da će koraci poput povezivanja Središnjeg depozitorija vrijednosnica (CSD) i regulative biti ključan korak.
“Vjerujemo da će utjecaj te integracije biti značajan. Uspostavljanjem povezanosti i interoperabilnosti među pružateljima infrastrukture tržišta kapitala koji su dio ove inicijative, uključujući burze i CSD-ove, vjerujemo kako će se investicijsko zanimanje za regiju osnažiti i uključiti globalne investitore. Regionalni indeks i povezani ETF proizvodi dodatno bi podržali vidljivost, likvidnost i plodnije okruženje za inicijalne javne ponude (IPO). Svi ti čimbenici potaknuli su naše partnere i EBRD u nastojanjima da se integracija ostvari,” objašnjava Ždrale.
Za tvrtku koja bi se time bavila Ždrale kaže da je riječ o namjenskoj tvrtki koja će biti pod zajedničkim nadzorom svih uključenih burzi, te EBRD-a.
“Kako bi se osigurala uspješna koordinacija postupka integracije, burze sudionice dogovorile su osnivanje namjenske tvrtke za upravljanje projektom (PMC). PMC će koordinirati ključna područja djelovanja, uključujući uspostavljanje zajedničkog pristupa trgovanju na burzama, razvoj mreže Središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ova), unapređenje regulatorne usklađenosti i istraživanje novih poslovnih prilika. Očekuje se da će PMC djelovati pod nadzorom prethodno navedenih burzi te EBRD-a,” objašnjava Ždrale.
Iz EBRD-a dodaju da “s ponosom podržavaju ovu suradnju,” koja se temelji na snažnoj političkoj volji i predanosti koju su pokazale burze, post-trgovačke institucije, ministarstva financija, nadzorna tijela i drugi partneri. “Integracija je zajednički pothvat i radujemo se daljnjem napretku uz snažan doprinos svih naših partnera.” Fragmentacija tržišta kapitala ističe se kao glavni izazov u ovoj regiji, a neusklađenost regulative i slaba raznovrsnost proizvoda koji se nude odbijaju male ulagače.
“Unatoč napretku, fragmentacija ostaje jedna od glavnih prepreka u jačanju tržišta kapitala u regiji. Dok je Zapadna Europa zabilježila značajan napredak u konsolidaciji infrastrukture i proširenju pristupa investitorima, mnoga tržišta ovog dijela Europe ostala su razmjerno mala i nerazvijena prema globalnim mjerilima. Raznolikost proizvoda je ograničena, takozvanih malih ulagatelja (retail investors) nema mnogo, a infrastrukturni nedostaci i dalje postoje; sve to otežava privlačenje većeg međunarodnog kapitala,” ističe Ždrale.
EBRD je, osim ovog projekta, u sklopu svoje misije razvoja tržišnih ekonomija u posljednjih nekoliko godina investirao u više od 200 transakcija na tržištu kapitala, i tehničkom potporom podržao više od 170 projekata u zemljama u kojima posluje. Kako kažu iz Banke, to uključuje i ciljani rad na razvoju novih kategorija imovine, kao što su pokrivene obveznice, zelene obveznice i drugi vrijednosni papiri.
Primjerice, ističu da u Slovačkoj pokrivene obveznice sada financiraju čak 12 posto BDP-a, u odnosu na manje od 6 posto iz 2017. godine, što je velikim dijelom zasluga reformi koje EBRD godinama podržava. Mađarska, Češka i Estonija također su u posljednjih nekoliko godina razvile snažna tržišta pokrivenih obveznica, koja postaju ključno pomagalo za financiranje hipotekarnih portfelja.
“Privlačenje više globalnih ulaganja zahtijevat će stalne napore prema integraciji i jačanju tržišnih temelja. Povezivanjem susjednih tržišta i stvaranjem ujedinjenog regionalnog investicijskog fonda — s usklađenim pravilnicima, zajedničkim pristupom trgovačkoj infrastrukturi, međusobno povezanoj infrastrukturi nakon trgovanja i usklađenim regulatornim okvirima — regija može ponuditi znatno veću vrijednost globalnim pružateljima kapitala. EBRD čvrsto vjeruje da je međunarodna suradnja ključna za otključavanje sljedeće faze razvoja tržišta kapitala u regiji, potaknuta platformama poput Nasdaq Nordica i Euronexta,” kaže Ždrale.
Nasdaq Nordic je udruga burzi u Danskoj, Finskoj, na Islandu i u Švedskoj — svaka ima svoju burzu, ali s velikim stupnjem integracije, pa tako dijele infrastrukturu, tehnologiju i regulatorna pravila. Euronext je paneuropska burza koja objedinjava čak sedam europskih tržišta (Amsterdam, Bruxelles, Dublin, Lisabon, Milano, Oslo, Pariz) – od kojih je pariška najveća po tržišnoj kapitalizaciji.
Za integraciju i okrupnjavanje europskih tržišta kapitala čini se da je sada idealan trenutak jer se, u svjetlu globalne trgovinske nestabilnosti uvedene dolaskom na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove carinske politike, investitori sve više okreću od volatilnog američkog tržišta i plasiraju sredstva na europska i azijska tržišta, kao i takozvana tržišta u nastajanju.
Što se tiče inicijalnih javnih ponuda (IPO) u ovoj regiji, primjetan je njihov mali broj. Iako Poljska u tom prednjači, smatra se da je u drugim zemljama regije IPO tržište neostvaren potencijal. Ipak, krajem lipnja je hrvatski prehrambeni koncern Žito Grupa objavila najveći IPO neke privatne kompanije u povijesti Zagrebačke burze. U ponudi je prikupljeno 130 milijuna eura, od čega je 52 milijuna došlo od malih ulagača, njih 4.500.
“Broj inicijalnih javnih ponuda (IPO) u regiji bio je posljednjih godina razmjerno skroman, pri čemu se Poljska istaknula kao najaktivnije tržište u kontekstu novih uvrštenja i obujma trgovanja. U drugim zemljama, poput Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Bugarske i Rumunjske, tržišne kapitalizacije su pretežno ostale stabilne ili u postupnom rastu. Iako su IPO-i na mnogim od tih tržišta i dalje ograničeni, postoje ohrabrujući znakovi obnovljenog zanimanja. U Hrvatskoj su, na primjer, nedavni IPO-i tvrtki poput Ing-Grada i Žita pokazali rastuće zanimanje za domaće tržište i među izdavateljima i među investitorima. Te transakcije ukazuju na rastući potencijal za ostvarivanje dinamičnijeg okruženja tržišta kapitala,” objašnjava Ždrale.
Širom regije trendovi ukazuju na rastuće napore modernizacije infrastrukture tržišta kapitala i privlačenje raznolike baze investitora. Riječ je na usklađivanju regulatornih okvira, jačanju povjerenja u tržište i poboljšanju pristupa prekograničnih tržišta, no — kako podsjećaju iz EBRD-a — budući rast ovisit će o makroekonomskim uvjetima, neprestanom zamahu reformi i uspješnoj provedbi integracijskih inicijativa.
Pročitajte još:
“EBRD će sa zadovoljstvom i dalje igrati ključnu ulogu u potpori tog razvoja. Banka je samo u Hrvatskoj do danas uložila pet milijardi eura kroz 263 projekta. Više od 180 milijuna eura je od toga usmjereno na tržišta kapitala u proteklih pet godina, što naglašava našu dugogodišnju predanost. Također, za nas je iznimno važna održivost te stalno ulažemo u korporativne obveznice povezane s ciljevima održivosti (tzv. sustainability-linked bonds; SLB), poput nedavnih projekata s Bosqarom, Zagrebačkim holdingom i JGL-om. Kao jedan od najaktivnijih institucionalnih investitora u zemlji, Banka ostaje predani partner u unapređenju razvoja i otpornosti tržišta kapitala u Hrvatskoj i široj regiji,” zaključuje Ždrale.
U lipnju ove godine EBRD je uložio 38,2 milijuna eura u SLB obveznice Bosqar Investa, grupacije koja u svojem portfelju odnedavno ima i pekarski lanac Mlinar. U srpnju 2023. godine EBRD je uložio 72,5 milijuna eura u SLB obveznice Zagrebačkog holdinga, a krajem 2024. godine Banka je uložila 10 milijuna eura u takve obveznice riječkog JGL-a, prvog takvog izdanja SLB obveznica u hrvatskom farmaceutskom sektoru.
