Digitalno zdravstvo diljem Europe: Koja zemlja prednjači u pristupu elektroničkim zdravstvenim kartonima

Većina europskih zemalja postigla je napredak u pristupu elektroničkim zdravstvenim kartonima, no unatoč tom napretku, još uvijek postoji prostor za poboljšanje. Niska razina digitalne zdravstvene pismenosti u nekim zemljama i dalje ostaje još jedan ključni izazov s kojim se susreću.

Digitalne zdravstvene usluge postaju sve važnije diljem Europe. Pandemija COVID-19 potaknula je mnoge zemlje da pokrenu ili prošire konzultacije na daljinu pa su od tada i telekonzultacije nastavile rasti.

Pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima i digitalna zdravstvena pismenost ključni su za digitalnu transformaciju zdravstvenih sustava. Zapisi omogućuju brže, sigurnije, kvalitetnije i više koordinirano liječenje. Pismenost osigurava da ljudi mogu s povjerenjem pristupiti zdravstvenim informacijama i uslugama, razumjeti ih i koristiti.

Europska unija postavila je cilj za e-zdravstvo, a do 2030. godine 100 posto građana EU-a trebalo bi imati pristup svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima.

Međutim, razine se uvelike razlikuju diljem Europe. Dakle, koje zemlje imaju najbolje rezultate kada je u pitanju pristup elektroničkim zdravstvenim kartonima? I koliko su Europljani digitalno pismeni u upravljanju svojim zdravljem online? Prema završnom izvješću Europske komisije o studiji pokazatelja e-zdravstva „Digitalno desetljeće 2025.: Studija pokazatelja e-zdravstva“, pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima (EHR) u EU dosegao je 83 posto u 2024. godini.

Ova mjera, poznata i kao složeni rezultat e-zdravstva, koristi 100 posto za predstavljanje pune zrelosti i potpunog pristupa građana podacima elektroničkih zdravstvenih zapisa. Rezultat se povećao za četiri postotna boda sa 79 posto u 2023. godini, te za 11 bodova u usporedbi sa 72 posto u 2022. godini.

Među 29 europskih zemalja, uključujući 27 članica EU, uključujući Norvešku i Island, rezultat EHR-a kreće se od 25 posto u Irskoj do 100 posto u Belgiji i Estoniji. Drugi najniži rezultat je 65 posto u Nizozemskoj, što Irsku čini iznimkom. Danska (98 posto), Litva (95 posto), Malta (94 posto), Poljska (92 posto) i Norveška (91 posto) također su među najboljima. Sve su postigle rezultate iznad 90 posto. U tim zemljama, EHR je dostupan visokom postotku stanovništva, s nekoliko kategorija zdravstvenih podataka dostupnih od većine pružatelja zdravstvene skrbi i mogućnostima pristupa za određene kategorije ljudi prema izvješću.

Portugal (88 posto), Španjolska (88 posto), Austrija (87 posto), Bugarska (87 posto), Hrvatska (87 posto), Njemačka (87 posto), Slovenija (87 posto), Mađarska (86 posto), Latvija (86 posto), Finska (85 posto), Francuska (84 posto) i Italija (84 posto) su iznad prosjeka EU. Slovačka (72posto), Grčka (74 posto), Rumunjska (75 posto) i Cipar (75 posto) su bliže donjem kraju ljestvice.

Od 2024. godine sve zemlje EU-a osim Irske omogućuju pristup elektroničkim zdravstvenim podacima putem online portala, što objašnjava zašto je Irska na dnu ljestvice. Međutim, to će se promijeniti jer je zemlja nedavno povećala ulaganja u digitalno zdravstvo. Dana 5. veljače 2026. ministar zdravstva najavio je odobrenje vlade za početak nabave Nacionalnog elektroničkog zdravstvenog kartona. U izjavi je to opisano kao važan korak u modernizaciji irskog zdravstvenog sustava kako bi se pružila sigurnija, pametnija i povezanija skrb.

Iako je dostupnost digitalnih zdravstvenih usluga važna, mogućnost njihova korištenja jednako je ključna. Izvješće Zdravlje na prvi pogled 2025. koje je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da još uvijek postoji prostor za poboljšanje. Digitalna zdravstvena pismenost, koja uključuje samopouzdanje u pronalaženju pouzdanih informacija na internetu i razumijevanje kako ih koristiti, i dalje je niska u mnogim zemljama. Posebno je ograničena među starijim osobama i onima s nižom razinom obrazovanja.

Podaci iz 17 zemalja OECD-a, uglavnom u Europi, pokazuju da je digitalna zdravstvena pismenost i dalje niska među korisnicima primarne zdravstvene zaštite u dobi od 45 i više godina. U 2024. godini taj je postotak iznosio 18 posto među onima s nižim stupnjem obrazovanja, u usporedbi s 26 posto među visokoobrazovanima. Podaci obuhvaćaju samo ovu dobnu skupinu.

Rezultati se značajno razlikuju od zemlje do zemlje. Češka bilježi najvišu digitalnu zdravstvenu pismenost među visokoobrazovanima s 53 posto, a slijede Wales u Ujedinjenom Kraljevstvu (46%), Francuska (43%) i Nizozemska (31%). Prelazi 50 posto samo u Češkoj, čak i među ljudima s visokim obrazovanjem.

Te zemlje također imaju najviše mjesta među niže obrazovanim, iako na nižim razinama: 41 posto u Češkoj, 31 posto u Walesu, 24 posto u Francuskoj i 21 posto u Nizozemskoj. Rezultati pismenosti znatno su niži u nekoliko zemalja. U Italiji je stopa 9 posto među visokoobrazovanima u usporedbi s 5 posto među niže obrazovanima. U Rumunjskoj obje skupine bilježe samo 9 posto. U Belgiji su te brojke 11 posto odnosno 10 posto.

„Izgradnja povjerenja ključna je za poticanje aktivnog korištenja digitalnih zdravstvenih tehnologija“, navodi se u izvješću. Udio telekonzultacija u liječničkim konzultacijama također se uvelike razlikuje diljem Europe. Stručnjaci su naglasili važnost pristupa elektroničkim zdravstvenim kartonima za poboljšanje digitalnih zdravstvenih usluga.

„Zemlje s dobro razvijenim elektroničkim zdravstvenim kartonima i platformama koje omogućuju nesmetanu razmjenu podataka mogu puno lakše proširiti usluge telekonzultacija“, rekao je za Euronews Health David Novillo Ortiz, voditelj odjela za podatke, umjetnu inteligenciju i digitalno zdravlje u Regionalnom uredu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu.