Član izvršnog odbora Europske središnje banke (ESB) Piero Cipollone kazao je pred Odborom za gospodarstvo Europskog parlamenta kako bi digitalni euro, donese li se konačna odluka o njegovu uvođenju, bio profitabilan za pružatelje platnih usluga.
Digitalni euro zamišljen je kao europska alternativa dominantnim američkim tvrtkama za digitalna plaćanja, poput PayPala, Mastercarda i Vise, a među europskim bankama se javila bojazan da će im njegovo uvođenje nametnuti vrlo velike troškove. Jedno istraživanje konzultantske tvrtke PwC pokazuje da bi ih to moglo koštati između 18 i 30 milijardi eura, odnosno u prosjeku oko devet milijuna eura po banci samo za prilagodbu infrastrukture bankomata.
Europska komisija procjenjuje da će troškovi lansiranja u eurozoni biti između 2,8 i 5,4 milijardi eura.
“Nemamo dojam da će ovaj projekt donositi gubitke. To je pretpostavka koju bi trebalo dokazati. Ono što znamo je da uvođenje digitalnog eura neće ugroziti financijsku stabilnost i da će troškovi biti takvi da se središnjoj banci isplati uložiti u infrastrukturu i kompenzacije bankama za prilagodbu”, kazao je Cipollone.
Napomenuo je da su se mogli čuti brojevi koji su šest ili deset puta veći od procjene Europske komisije te da je vrlo upitna vjerodostojnost takvih brojki.
Digitalni euro bi se mogao koristiti i biti prihvaćen svugdje, no da bi se bankama i drugim pružateljima platnih usluga isplatilo distribuirati ga predložen je kompenzacijski model kojim bi se pokrili troškovi njihovih investicija.
Prije donošenja odluke o uvođenju digitalnog eura zemlje članice EU-a i Europski parlament moraju dogovoriti zakonski okvir.
U parlamentu je zasad ta tema na čekanju.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za tu temu španjolski zastupnik Europske pučke strane Fernando Navarrete smatra da digitalni euro nije rješenje za problem ovisnosti o neeuropskim pružateljima platnih usluga.
U nedavnom izvješću, podsjeća Euronews, napisao je da su neke druge monetarne jurisdikcije odgodile projekt digitalne valute navodeći kao razloge rizike za financijsku stabilnost, slabu potražnju među potrošačima i neizvjestan rezultat koristi u odnosu na troškove.
ESB upozorava da Europa mora ubrzati hod prema digitalnom euru jer se građani sve manje služe gotovinom.
U pet godina gotovinska plaćanja u eurozoni su pala sa 68 na 40 posto po udjelu u broju transakcija te sa 40 na 24 posto u vrijednosti transakcija.
Cipollone navodi da digitalni euro može imati i funkciju osigurača kao pouzdana javna alternativa platnim sustavima iz privatnog sektora u slučaju da zakažu.
“U svijetu rastućih geopolitičkih tenzija i sofisticiranih kibernetičkih napada alternativna potpora je ključna. Ako neka ključna usluga doživi poremećaj od vlasti se očekuje da osiguraju kontinuitet. Platne usluge nisu luksuz. One su ključne kao struja i voda za dnevni život građana”, poručio je Cipollone.
Dansko predsjedništvo EU-a cilja postići zajedničko stajalište ministara financija zemalja članica na ovu temu do kraja godine.
Jedna od dvojbi je i učinak digitalnog eura na zemlje EU-a koje nisu u eurozoni.
O bojazni da bi digitalni euro mogao potisnuti gotovinu oglasila se prošli tjedan i Hrvatska narodna banka (HNB).
Pročitajte još:
Iz HNB-a kažu da je unatoč rastu popularnosti digitalnih plaćanja iz vremena pandemije Covida-19 potražnja za gotovim novcem ostala jaka u svim dobnim skupinama te navode istraživanja od prošle godine na europskoj razini po kojem Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom.
“U tom kontekstu ESB i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija je objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja i drugi za digitalni euro. Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku,” naveli su iz HNB-a.
