Desetogodišnji plan HEP ODS-a: ugradnja pametnih brojila u sva kućanstava do 2029. godine, veća proizvodnja iz sunca i vjetra, više e-punionica

HEP Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) u javno je savjetovanje uputio novi Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže za razdoblje od 2025. do 2034. godine, kojim se predviđa sveobuhvatna modernizacija i digitalizaciju elektroenergetskog sustava.

Prema ovom ambicioznom planu, ukupna predviđena ulaganja u idućem desetljeću iznose više od 2,4 milijarde eura do 2034. godine, ponajviše u jačanje energetske infrastrukture kako bi se sustav pripremio za energetsku tranziciju i prihvat većeg broja proizvođača obnovljivih izvora energije.

Planira se i masovna ugradnja pametnih brojila. Plan je da do 2029. godine takva brojila budu instalirana na svim obračunskim mjernim mjestima, što će omogućiti fleksibilnost i poboljšati nadzor mreže. Do sada su napredna brojila instalirana u gotovo 50 posto poduzeća i 13 posto kućanstava.

Smanjenje gubitaka električne energije i povećanje pouzdanosti napajanja HEP ODS planira ostvariti postupnim prelaskom na srednjonaponske mreže na 20 kV pogonski napon, a svake se godine planira uložiti između 7 i 8 milijuna eura.

Najveći dio planiranih ulaganja u nadolazećem razdoblju bit će usmjeren u izgradnju i modernizaciju energetskih objekata, najviše u objekte naponske razine 10 kV i 20 kV te na razvoj i unapređenje niskonaponske mreže od 0,4 kV.

Povećanje broja električnih vozila povećat će potrošnju električne energije, pa se planira snažan porast broja punionica za električna vozila.

Unatoč rastu proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca zadnjih godina, Hrvatska i dalje ne iskorištava dovoljno te potencijale, pa se u idućim godinama planira snažnije širenje solarnih elektrana i vjetroparkova, kako bi se povećao udio obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu. Uspješnost tih projekata ovisi o brzini priključenja i dobivanja raznih dozvola, kao i prihvatu na mrežu kojom upravlja HEP-ODS.

Zbog snažnog porasta zahtjeva za priključenje sunčanih elektrana, predviđa se da će se samo iz naknada za priključenje u mrežu slijevati oko 120 milijuna eura godišnje. Ova sredstva bit će ključna za izgradnju novih trafostanica i vodova potrebnih za prihvat energije iz obnovljivih izvora te za širenje mreže punionica za električna vozila.

Na desetogišnji plan HEP ODS-a osvrnuli su se iz Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske. Ocjenjuju da je HEP-ODS ostao privržen dosadašnjem, ističu, konzervativnom pristupu i razvoja distribucijske mreže i priključivanja na mrežu, što vide kao jednu od potencijalnih prepreka za razvoj dinamičnog sustava neophodnog za energetsku tranziciju.

“HEP se prilikom priključka novih korisnika i dalje vodi načelom 100 posto raspoloživosti mreže i kriterija sigurnosti opskrbe. Takvi kriteriji rezultiraju predimenzioniranjem sustava koji je značajno skuplji i čiji razvoj iziskuje značajno više vremena”, ističu iz Udruženja OIE te poručuju kako se na taj način u praksi onemogućuje priključak novih korisnika ukoliko proračuni za rubne uvjete pokazuju narušavanje kvalitete naponskih uvjeta.

Iz tog Udruženja predlažu da se znatno ubrza uvođenje brojila s daljinskim očitanjem za kućanstva, što bi se sufinanciralo europskim sredstvima.

Osvrnuli su se i na dva moguća scenarija koja se odnose na punionice za električna vozila. Prema prvom scenariju HEP ODS-a udio električnih i hibridnih vozila na našim cestama dosegao 3,5 posto u 2030. te 65 posto u 2050. godini, a drugi scenarij polazi od udjela od 4,5 posto u 2030. i 85 posto u 2050.

Iz Udruženja obnovljivaca upozoravaju kako se u praksi sve više pojavljuje problem priključenja infrastrukture za punjenje električnih vozila na urbanim i prometnim lokacijama. Stoga iz Udruženja OIE predlažu razvoj novih tipskih rješenja za priključenje infrastrukture za elektromobilnost. Također, traže da se omogući priključenje punionica EV u višestambenim i poslovnim građevinama.

Tempo ulaganja HEP-ODS-a je prosječno 207,4 milijuna eura po godini u ovoj i iduće dvije godine, da bi se u razdoblju od 2027. do 2033. godišnje investiranje smanjilo na 114,4 milijuna eura. Tim iznosima treba dodati oko milijarde ulaganja u priključenja na mrežu i elektroenergetske uvjete, smatraju u Udruženju OIE.