Čak sedam hrvatskih tvrtki našlo se među 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe u prestižnom izboru Deloittea.
Ove godine najbolje je plasirana tvrtka Margins na 11. mjestu s rastom od 1.660 posto, jedno mjesto iza je Cactus Code s 1.650 posto, a slijede Orqa (1.182) koja je devetnaesta, dvadeset peti Spectral Core (979), dvadeset deveti Farseer (910), trideset i treća B.I.D. Grupa (864) te Utiliter koji se zahvaljujući rastu od 682 posto našao na četrdeset prvom mjestu.
Od preko 300 prijavljenih tvrtki, samo 50 najboljih moglo je biti odabrano, temeljem rasta operativnih prihoda između 2021. i 2024. godine. Ukupno, Hrvatska ima 12 predstavnika u Deloitteovom izboru, pri čemu se ostalih pet nalazi u kategorijama “Companies to Watch” i “Impact Stars” (Zvijezda pozitivnog utjecaja).
Tim povodom ćemo ih narednih dana predstaviti na našim stranicama u formi kratkih intervjua, a za početak smo porazgovarali s Natkom Sertićem, glavnim partnerom za poreze u CE South regiji, i Katarinom Pavlović, direktoricom u Odjelu poreza i voditeljicom Fast 50 programa u Hrvatskoj.
Kako komentirate ovogodišnje kandidate? Je li vas iznenadio uspjeh domaćih startupa ili ste očekivali slične rezultate?
Iskreno, nije nas iznenadio uspjeh hrvatskih kompanija jer već nekoliko godina vidimo stabilan trend rasta i kvalitetne projekte koji vrlo dobro konkuriraju na regionalnoj razini. Ono što nas veseli je činjenica da taj rezultat nije slučajan, nego odraz kontinuiranog ulaganja u tehnologiju, znanje i timove koje domaći poduzetnici grade.
Hrvatske tvrtke su se ove godine ponovno pokazale kao agilne, ambiciozne i fokusirane na proizvode koji imaju realnu tržišnu primjenu, što se jasno vidi kroz njihov rast. Vidimo da se poduzetnici sve bolje pozicioniraju globalno, da ulažu u specijalizirane tehnologije i to je ono što ih čini konkurentnima izvan lokalnog tržišta.
U tom smislu, rezultate nismo uzimali zdravo za gotovo, ali smo vjerovali da će hrvatske tvrtke ponovno pokazati kvalitetu – i to se potvrdilo. I ove godine, uz već etablirane timove, imamo i ulazak mlađih timova što ukazuje na kontinuirani razvoj domaće tehnološke scene. Upravo zato možemo reći da Hrvatska više nije iznimka, već stabilan izvor tehnoloških inovacija u regiji.
I prošle i ove godine smo prepoznati kao najbolji u regiji. Što mislite, što je omogućilo taj uspjeh?
Iza ovakvog uspjeha stoji kombinacija nekoliko faktora. Prije svega, hrvatske tehnološke tvrtke posljednjih godina pokazuju iznimnu sposobnost da brzo identificiraju konkretne potrebe tržišta i razviju proizvode koji imaju jasnu komercijalnu vrijednost, a ne samo tehnološku zanimljivost. Taj pristup ih čini konkurentnima i izvan lokalnog okvira.
Druga važna komponenta je talent i ambicija poduzetnika i timova – vidimo generaciju koja razmišlja globalno od prvog dana, te je spremna ulagati u znanje, procese i kvalitetu proizvoda.
Treće, ekosustav je zreliji nego prije nekoliko godina. Postoje zajednice, programi i investitori koji olakšavaju rast, ali i kultura dijeljenja iskustva, koja mladim timovima pomaže da brže napreduju i izbjegnu neke tipične početničke greške.
Ukratko, ovaj uspjeh nije slučajan, nego rezultat kvalitetnih timova, dobrih proizvoda i ambicije koja ide dalje od lokalnog tržišta. Zato nije iznenađenje da smo ponovno prepoznati kao najuspješniji u regiji.
Godinu dana kasnije, koje ključne faktore vidite kao one koji nastavljaju poticati rast i uspjeh domaćih startupa?
Iako se ekosustav u Hrvatskoj vidljivo razvija, još uvijek postoji prostor za poboljšanja koja bi startupima olakšala rast. Jedan od najvažnijih aspekata je brži i jednostavniji pristup kapitalu, posebno u ranim fazama, kada je financiranje presudno za razvoj proizvoda i izlazak na tržište. U tom kontekstu, suradnja privatnog i javnog sektora, kroz razne modele sufinanciranja i fiskalne poticaje, mogla bi imati stvaran utjecaj.
Drugo, administrativne i regulatorne prepreke i dalje troše vrijeme i energiju poduzetnika. Manje administrativnih prepreka i jednostavniji procesi omogućili bi tvrtkama da se više bave razvojem, a manje papirologijom.
I dalje je važno razvijati talente i omogućiti da stručnjaci žele ostati i raditi ovdje. Startupi trebaju specijalizirana znanja, pa je ulaganje u edukaciju i privlačenje ljudi iz inozemstva važno za njihov rast.
Pročitajte još:
Tu je onda važan i porezni okvir kad govorimo o ljudima. Konkurentnije porezno opterećenje rada, kao i fleksibilnije i porezno povoljnije ESOP sheme (opcije za nagrađivanje zaposlenika), pomogle bi startupovima da zadrže talente i privuku stručnjake iz inozemstva. Startupi trebaju specijalizirana znanja, pa je ulaganje u edukaciju i privlačenje ljudi ključno, ali bez odgovarajuće porezne stimulacije teško je biti konkurentan globalno.
Koliki izazov za startupe predstavljaju stalne tehnološke promjene?
Što se tiče novih izazova, tempo tehnoloških promjena postaje sve brži – posebno u području umjetne inteligencije. Startupi koji mogu pratiti taj tempo i pronaći način da tehnologiju pretvore u održive poslovne modele imat će prednost, ali će i trebati odgovarajuću podršku ekosustava – financijsku, edukativnu i regulatornu. Ukratko, ekosustav ne treba “stvarati startupe”, već omogućiti da brže rastu, lakše izlaze na strana tržišta i ostanu konkurentni.
