Deficit konsolidirane opće države iznosio 528 milijuna eura u 2023.

Prošle godine deficit konsolidirane opće države iznosio je 528 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) u travanjskom Izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države.

U 2022. je pak suficit iznosio 88 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a. Deficit u 2021. iznosio je 1.486 milijuna eura ili 2,5 posto BDP-a, dok je u 2020. deficit iznosio 3.687 milijuna eura ili 7,2 posto BDP-a.

Na kraju 2023. konsolidirani dug bio je jednak 48.191 milijun eura ili 63 posto BDP-a, a u 2022. iznosio je 46.346 milijuna eura, odnosno 67,8 posto BDP-a.

“Velik utjecaj na iznos deficita u 2023. imao je proračunski saldo državnog proračuna u iznosu od 765 milijuna eura ili jedan posto BDP-a, koji je u odnosu na prethodnu godinu bio manji za 463 milijuna eura”, ističu statističari.

Lani je zamjetan trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, nakon suficita koji je prisutan u 2022., no rashodi države ipak rastu po većoj stopi. Iz DZS-a navode da je tome najviše pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi, plaćenih kamata, naknada zaposlenima i plaćenih subvencija čiji je učinak ublažen jer su rasli porezni prihodi.

I u prošloj godini su nastavljene mjere koje su uvedene 2022. zbog povećanja cijena energenata. Te mjere uglavnom su utjecale na povećanje isplaćenih subvencija na proizvode i povećanje isplaćenih socijalnih naknada nezaposlenima te umirovljenicima. Međutim, imale su negativan utjecaj na porezne prihode, s aspekta prihoda sektora opće države, zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. i smanjenja trošarina na energente u 2023., a iznos poreza na dohodak i bogatstvo u 2022. pozitivno je utjecao na dodatni porez na dobit.

Porezi na proizvodnju i uvoz iznosili 14.994 milijuna eura u 2023., što je rast od 15,8 posto u odnosu na godinu prije. Istodobno su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 5.749 milijuna eura, što je za 16,7 posto više nego u prethodnoj godini, a prihodi od neto socijalnih doprinosa iznosili su 8.371 milijun eura, što je za 14,4 posto više.

U 2023. zabilježen je rast investicija, koje su iznosile 4.152 milijuna eura, za 62 više nego u 2022. godini. Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija iznosili su 80 milijuna eura, što je utjecalo na generiranje deficita i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju, priopćili su iz DZS-a.

Kamatni rashodi u 2023. iznosili su 1.294 milijuna eura, što je za 39,1 posto više nego u godini prije, kada su iznosili 930 milijuna eura. Primarni suficit opće države iznosio je 765 milijuna eura ili jedan posto BDP-a, što je pogoršanje od 463 milijuna eura u odnosu na godinu prije.

Prema statističkim podacima, konsolidirani duga sektora opće države (tzv. maastrichtski dug) na kraju prošle godine porastao je za četiri posto u odnosu na stanje duga na kraju 2022., to se gotovo u potpunosti odnosi na neto zaduživanje.

Uvođenjem eura kao domaće valute, promjena stanja duga opće države zbog tečajnih promjena je zanemariva, naglašavaju iz DZS-a. Trend smanjivanja udjela maastrichtskog duga u BDP-u započet 2014., s iznimkom rasta u 2020. zbog krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, nastavljen je i u 2023. godini. Na kraju 2023. udio duga opće države u BDP-u pao je za 4,8 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2022.

Državni zavod za statistiku dva puta godišnje podnosi izvješće o proračunskom manjku i razini duga opće države, to je travanjsko i listopadsko izvješće. Predaje ga Europskoj komisiji odnosno Eurostatu, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) te Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Preko tog izvješća Europska komisija vrši nadzor nad državama članicama Europske unije i utvrđuje zadovoljavaju li kriterije uspostavljene ugovorom iz Maastrichta. Prema tom ugovoru, udio deficita opće države ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a konsolidirani dug ne smije biti veći od 60 posto BDP-a.