Danska ugasila posljednju elektranu na ugljen, Hrvatska to planira tek 2030. godine

Danska, koja ima najveći udio svjetske proizvodnje energije vjetra u domaćoj proizvodnji električne energije, prestala je koristiti elektrane na ugljen.

Krajem kolovoza, danska tvrtka Ørsted, jedna od najvećih tvrtki za obnovljivu energiju u svijetu i globalni lider u pučinskoj vjetroelektrani, trajno je isključila iz mreže Esbjerg, svoje posljednje postrojenje za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije iz ugljena. Tranzicija na certificiranu i održivu biomasu započeo je još 2006. godine, priopćili su iz ove danske tvrtke.

 „Zatvaranje posljednje od naših termoelektrana i elektrana na ugljen označava kraj jednog poglavlja u našoj zelenoj transformaciji. Dugi niz godina, elektrana Esbjerg bila je vrlo važan doprinos danskom energetskom sustavu, isporučujući električnu energiju i stabilnost u električnu mrežu i daljinsko grijanje općine Esbjerg. Danske vlasti naredile su nam da nastavimo s radom u elektrani Esbjerg do 31. kolovoza kako bismo osigurali sigurnost opskrbe električnom energijom. Naravno da smo ispoštovali naredbu, ali smatramo da kao društvo moramo što prije izbaciti iz upotrebe plin, naftu i ugljen, a gašenjem termoelektrane smo na dobrom je putu da postanemo prva velika energetska tvrtka koja će u potpunosti transformirati svoju proizvodnju energije s fosilnih goriva na obnovljivu energiju”, rekao je Ole Thomsen, viši potpredsjednik i voditelj Ørstedovog poslovanja bioenergije.

Godišnja potrošnja ugljena u elektrani Esbjerg bila je oko 500.000 tona, što je ekvivalentno 1,2 milijuna tona emisije ugljičnog dioksida ili godišnje emisije iz približno 600.000 automobila na fosilna goriva u EU. Zatvaranje ove elektrane, navodi se u priopćenju ove tvrtke, posljednji je veliki korak na Ørstedovom putu prema ispunjenju cilja od 99% zelenog udjela u proizvodnji energije do 2025. godine.

Prije samo nekoliko godina, vlade europskih zemalja oklijevale su odrediti rokove za prestanak korištenja ovog čvrstog fosilnog goriva. U međuvremenu, vlasnici termoelektrana na ugljen, uključujući i državne elektroprivrede, sve više napuštaju tu djelatnost, prenosi BalkanGreenEnergyNews, jer se susreću se s konkurencijom obnovljivih izvora energije i trpe zbog troškova emisija ugljičnog dioksida i ekoloških propisa.

Tako se popis europskih zemalja u kojima postoje elekgtrane na ugalj tako se smanjuje. Britanija je svoj izlazak zakazala za ovaj mjesec. Krajem lipnja posljednja isporuka ugljena, stigla je vlakom u Uniperov pogon Ratcliffe-on-Soar. Kompanija je za 30. rujna zakazala gašenje posljednje elektrane na ugljen u Britaniji.

Plan je ovu lokaciju učiniti središtem tehnologije i energije bez emisije stakleničkih plinova. Uniper je prošle godine najavio da će ondje proizvoditi niskougljični vodik i povećati kapacitet elektrolize na 500 megavata prije kraja desetljeća.

U Britaniji je početkom 2015. više od trećine domaće proizvodnje električne energije dolazilo iz ugljena, nakon čega je taj udio naglo prepolovljen i nastavio se smanjivati.

Slovačka je posljednji pogon na ugljen zatvorila u ožujku, kada je energetska tvrtka Slovenské elektrárne zatvorila svoje CHP postrojenje Vojany, dovršavajući postupno ukidanje ugljena. Slovačkoj elektroprivredi olakšan je rad izgradnjom nuklearnog reaktora Mochovce 3.

U tijeku su radovi na čišćenju i sanaciji lokacije termoelektrane. Moguće alternative su elektrane temeljene na obnovljivim izvorima, baterijski sustavi za skladištenje energije, mali modularni reaktor, zeleni vodik i korištenje deponiranog pepela u građevinskoj industriji, otkrile su Slovenské elektrárne.

I Bugarska je nedavno napravila sličan potez te će pokušati remodelirati jedini takav objekt u državnom vlasništvu.

Slovenski ministar za okoliš, klimu i energiju, Bojan Kumer, nedavno je izjavio da će bez državne intervencije Termoelektrana Šoštanj (TESH), jedina elektrana na ugljen u Sloveniji, do 2025. otići u stečaj. Vlada priprema zakon kako bi to ponovno funkcioniralo. TEŠ posluje u sklopu državne elektroenergetske tvrtke Holding Slovenske elektrarne ili HSE.

Hrvatska i Rumunjska su među rijetkim članicama Europske unije čiji su rokovi za prestanak korištenja ugljena nakon 2030. godine, no malo je vjerojatno da će ga uspjeti održati do kraja desetljeća. U Europi bi tako do 2030. godine s elektranama na ugalj ostale Njemačka, Poljska, Češka, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Turska.