Danska agencija za energetiku objavila je da je konzorciju Nord Stream 2 u vlasništvu ruskog Gazproma izdala dozvolu za radove na konzervaciji oštećenog plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru. Cilj radova je očuvati oštećeni cjevovod postavljanjem čepova kako bi se spriječilo istjecanje plina i ulaz morske vode te ublažili sigurnosni rizici i rizici po okoliš.
Plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 teško su oštećeni u eksplozijama na kraju rujna 2022. godine. Europske vlade posumnjale su u sabotažu iza koje stoji državni akter, Švedska, Danska i Njemačka pokrenule su istragu kako bi utvrdile krivca. U veljači prošle godine Stockholm i Kopenhagen objavili su da je istraga zaključena i proslijedili zaključke Njemačkoj. Njemačka odbija objaviti rezultate istrage, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
Eksplozije su u atmosferu ispustile oko 465.000 tona metana, pokazala su istraživanja objavljena prošli tjedan u časopisima Nature i Nature Communications. To je najveća količina metana koju je čovjek ispustio u atmosferu, naglasili su istraživači.
U trenutku eksplozije plinovodi nisu bili u funkciji, ali bili su ispunjeni prirodnim plinom pod pritiskom, čija je glavna komponenta metan i mjehurići su još danima izlazili na površinu mora.
Metan zauzima drugo mjesto na ljestvici glavnih uzroka klimatskih promjena, nakon ugljičnog dioksida, prenosi Hina. Istraživanja su pokazala da su u razdoblju od 20 godina njegovi kapaciteti zadržavanja topline oko 85 puta veći od onih ugljičnog dioksida. Istraživači pod vodstvom Stephena Harrisa iz UN-ovog Međunarodnog opservatorija za emisiju metana temelje procjenu na nekoliko izvora, uključujući podatke operatora plinovoda i mjerenja uz podršku brodova i satelita.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku i završen je pred kraj 2021. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola, a projekt je odgođen nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.
Do ožujka konzorcij koji upravlja plinovodom mora, prema odluci švicarskog suda, podmiriti obaveze prema malim vjerovnicima, uz iznose koji se uglavnom kreću od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća eura. Nepodmirivanje obaveza značilo bi otvaranje stečajnog postupka i otvaranje mogućnosti za prodaju imovine.
Pročitajte još:
Ako ih podmiri, stečajni upravitelj ima rok do 9. svibnja za nagodbu s krupnim vjerovnicima koji potražuju milijarde, izvijestio je njemački radio NDR.
Ruski Gazprom smatra da plinovod ima budućnost, nakon što se stišaju geopolitičke napetosti, i prema švicarskom listu Zentralplus već je izdvojio 633 milijuna eura za popravke oštećenog plinovoda. Ruska tvrtka računa da će plinovod biti u upotrebi 50 godina, počevši od 2030., ali samo pod uvjetom da dobije potrebne dozvole.
