Prošle godine je u gotovo 40 posto europskih statističkih regija udio stanovništva kojem prijeti siromaštvo bio veći od prosjeka cijele EU, objavio je u petak Eurostat, u priopćenju prigodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se svake godine obilježava 17. listopada.
Po podacima koje je iz statističkih godišnjaka kompilirao Eurostat, pet najsiromašnijih regija je imalo više nego dvostruko veći udio od europskog prosjeka od 21 posto, iako su među njima samo dvije na europskom tlu – talijanske regije Calabria (48,8 posto) i Campania (43,5). Ostale tri su francuski teritorij Guyane u Južnoj Americi (59,5 posto), te španjolski autonomni gradovi na afričkoj obali Mediterana Ceuta (42,2 posto) i Melila (44,5 posto).
Kad se proširi kategorija na sve regije s udjelom od preko 33 posto ugroženog stanovništva, vidi se koncetracija u nekoliko zemalja – Grčkoj (5 regija), Bugarskoj, Španjolskoj i Italiji (u svakoj po 4 regije), Rumunjskoj (3 regije) i francuskim prekomorskim teritorijima (3 regije).
U tu kategoriju spadaju i dvije najsiromašnije urbane regije u zapadnoj Europi – ironično, među njima je regija glavnog grada Belgije Bruxellesa, u kojem je i sjedište većine europskih institucija (37,2 posto), te Bremen u sjevernoj Njemačkoj (34,9 posto).
S druge strane, u skupini zemalja s regijama u kojima je manje od 12,5 posto ugrožene populacije – ili drugim riječima, regije s najmanje ugroženih – su Italija (sa sedam regija na sjeveru i u centralnom dijelu zemlje), Češka (u kojoj je šest takvih regija od ukupno njih osam), Belgija (tri regije), Austrija /također tri), te Poljska (dvije regije) i Mađarska (jedna regija).
Ta kategorija uključuje i regije glavnih gradova Hrvatske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke – što upućuje na visok stupanj centralizacije u tim zemljama.
Pokazatelj ugroženosti od siromaštva temelji se na konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu, i distribuciju prihoda unutar opće populacije. Stopa rizika stoga ne pokazuje koliko je osoba doista siromašno, već koliko je udio populacije koji ima prihode niže od tzv. praga rizika od siromaštva – koji se računa kao 60 posto srednje vrijednosti tj. medijana prihoda cijele populacije.
Grad Zagreb tako je u 2024. imao 11,1 posto stanovnika kojima prijeti siromaštvo, što je pad njihovog udjela u odnosu na 11,9 posto iz 2023. Ostatak države bilježi puno slabije rezultate, iako se čini da se stanje polako poboljšava. U Sjevernoj Hrvatskoj 2024. godine bilo je 18,3 posto ljudi ispod praga siromaštva, u odnosu na 18,6 prethodne godine.
Pročitajte još:
Panonska Hrvatska – regija koja uključuje cijeli istočni dio zemlje – bilježi gotovo tri puta veći udio ugroženih stanovnika, ili 31,0 posto – što je ipak blago smanjenje u odnosu na 31,3 posto godinu ranije. Jadranska Hrvatska je pak zabilježila najveći porast broja socijalno ugroženih – od 18,9 posto u 2023. godini do 22,9 posto 2024.
Susjedna Slovenija, koja se dijeli na dvije statističke regije, zabilježila je blago pogoršanje u obje, pa je tako prošle godine udio ugroženih u zapadnoj Sloveniji 11,6 posto, a u istočnoj 17,1 posto. Dok za BiH Eurostat nema podatke, u susjednoj Srbiji situacija se, čini se, poboljšava – u sjevernoj Srbiji je udio ugroženih pao sa 26,3 na 24,7 posto, a u južnom dijelu zemlje s 30,0 na 29,8 posto.
