Članice COP29 podržavaju okvir globalnog tržišta ugljika

Hina/Epa
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev drži govor na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP29, Baku, Azerbajdžan, Foto: Hina/Epa/I.Kovalenko

Države članice COP29, na dvotjednom klimatskom summitu, dale su zeleno svjetlo za standarde kvalitete kredita za ugljik, koji su ključni za pokretanje globalnog tržišta ugljika koje podupire UN i koje bi financiralo projekte koji smanjuju emisije stakleničkih plinova.

Vlade također trebaju sklopiti sporazum o financiranju klimatskih promjena, iako su očekivanja smanjena nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima, jer je Trump ranije najavio da će ponovno povući SAD iz globalnog Pariškog klimatskog sporazuma, koji postavlja temelje za planirano tržište ugljika koje podržava UN.

Međutim, Juan Carlos Arredondo Brun, bivši klimatski pregovarač za Meksiko koji sada radi za podatke o tržištu ugljika i kompaniju Abatable, rekao je da će nas odobrenje “dovesti bliže operacionalizaciji tržišta ugljika prije nego što se bilo koja strana odluči odmaknuti od Pariza Sporazum”.

Dogovor od ponedjeljka, navodi Reuters, mogao bi omogućiti pokretanje globalnog tržišta ugljika uz podršku UN-a, koje je godinama nastajalo, već sljedeće godine.

Ugljični krediti teoretski omogućuju državama ili tvrtkama da plaćaju projekte bilo gdje na planetu koji smanjuju emisije CO2 ili ga uklanjaju iz atmosfere i koriste kredite generirane tim projektima za kompenzaciju vlastitih emisija.

Primjeri projekata mogu uključivati ​​uzgoj mangrova koji apsorbiraju CO2 ili distribuciju čistih štednjaka koji bi zamijenili zagađujuće metode kuhanja u siromašnim ruralnim zajednicama.

Tržište bi moglo biti jedan put za američke tvrtke da nastave sudjelovati u globalnim naporima za rješavanje klimatskih promjena, čak i ako Trump odustane od Pariškog sporazuma. Ako se to dogodi, američke tvrtke još uvijek mogu kupovati kredite od tržišta koje podupire UN kako bi ispunile svoje dobrovoljne klimatske ciljeve.

Iako su standardi odobreni u Bakuu bili usmjereni na ublažavanje zabrinutosti da mnogi projekti ne donose klimatske koristi za koje tvrde, aktivisti su rekli da nisu uspjeli u područjima uključujući zaštitu ljudskih prava zajednica na koje projekti utječu.

“Mnogi financijeri su zabrinuti da tržišta nisu dovoljno stabilna, dovoljno vjerodostojna da bi u njih mogli više ulagati. To bi zapravo moglo spriječiti razvoj tržišta ako nemate jak standard”, rekla je za Reuters Rebecca Iwerks, sudirektorica neprofitne grupe Namati.

Neki su pregovarači također kritizirali način na koji je dogovor postignut. Standarde je dogovorila mala skupina tehničkih stručnjaka, a neke su zemlje rekle da im nije dana poštena riječ u konačnim pravilima. Zemlje na COP29 također će pokušati dovršiti druga pravila usmjerena na stvaranje snažnog tržišta.

Međunarodna udruga za trgovanje emisijama, poslovna grupa koja podržava globalna tržišta ugljika, rekla je da bi ukupno trgovanje na tržištu koje podupiru UN moglo do 2030. generirati 250 milijardi dolara godišnje i smanjiti proizvodnju ugljika za pet milijardi metričkih tona godišnje.

Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković također sudjeluje na ovoj konferenciji, priopćeno je iz Vlade, u pratnji ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković i ministra gospodarstva Ante Šušnjara.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari