Podaci za proteklu godinu kazuju da je 14,2 posto mladih ljudi u Europskoj uniji (EU), u dobi od 15 do 34 godine, napustilo formalno obrazovanje barem jednom. Najveće stope se bilježe u Nizozemskoj od 32,2 posto, Danskoj od 27,1 posto, Luksemburgu od 24,8 posto, te u Estoniji od 24,4 posto. Najniže stope napuštanja obrazovanja među mladima imaju Rumunjska od tek 1,5 posto, Grčka s 2,2 posto i Bugarska s 3,5 posto.
U Hrvatskoj je stopa 7,2 posto, a u Sloveniji je iznad europskog prosjeka i iznosi 16,2 posto.
Italija je jedina od četiri velika EU gospodarstva koja ima jednoznamenkastu brojku i ona iznosi 8,1 posto. U Njemačkoj je 13,2 posto, u Španjolskoj 15,5 posto te u Francuskoj 19,8 posto. U to su, naravno, uključene sve razine obrazovanja – osnovno, srednje i visoko.
Za najveći broj mladih ljudi najčešći razlog napuštanja obrazovanja je što nisu ispunjena očekivanja ili je bilo preteško, a to se odnosi na čak 42,6 posto osoba. Na drugom su mjestu obiteljski i osobni razlozi s 18,5 posto, nakon čega slijedi veća želja za ulazak u svijet rada, što je slučaj kod 13,8 posto mladih osoba. Konačno, tek 5,3 posto mladih navodi financijske razloge kao motiv napuštanja obrazovnog procesa.
Udio neispunjavanja očekivanja ili teškoće obrazovnog programa kao razloga raste s višim stupnjem obrazovanja, pa je tako na razini visokog obrazovanja to slučaj s 50,2 posto onih koji su odustali. Jednako tako financijski razlozi češće presude na visokom stupnju obrazovanja. Obiteljski ili osobni razlozi te želja za radom su češći motivi za prekid obrazovanja na nižim razinama.
Inače, generalno su muškarci nešto skloniji napuštanju obrazovanja no žene. Kod muškaraca je stopa 15,2 posto, a kod žena 13,1 posto.
Pod niskim stupnjem obrazovanja se podrazumijeva osnovna škola i niža razina srednjeg obrazovanja. Srednji stupanj obuhvaća višu razinu srednjeg obrazovanja i kasnije obrazovanje koje nije studiranje na sveučilištu. Visoki stupanj je sveučilišna razina.
U devet zemalja EU-a srednji stupanj obrazovanja bio je razina na kojoj je otpao najveću udio mladih osoba. Najviše stope u tome zabilježene su u Mađarskoj od 65 posto, Finskoj od 54,8 posto, Danskoj od 53,5 posto te na Malti od 53,2 posto. U preostalih 18 zemalja visoki stupanj je razina na kojoj najviše mladih ljudi odluči prekinuti obrazovanje, a tu su na vrhu Cipar s udjelom od 74,8 posto te Hrvatska s brojkom od 73,7 posto.
Na Cipru 17,9 posto mladih otpadne na razini srednjeg obrazovanja, a 7,3 posto niskog obrazovanja.
U Hrvatskoj gotovo da nema onih koji prekinu školovanje na niskom stupnju obrazovanja, a stopa kod srednjeg stupnja je 25,5 posto. Od ukupnog broja mladih koji prekinu obrazovanje u Hrvatskoj kod 42,7 posto je razlog to što program nije zadovoljio očekivanja ili je bio pretežak, dok 30 posto to učini jer želi raditi ili iz financijskih razloga. Za preostalih 27,3 posto problem leži u obiteljskim ili osobnim razlozima.
Ono što je na razini EU-a ohrabrujuće je da oko trećine mladih koji su prekinuli obrazovanje kasnije ga ipak nastavi i ostvari ciljanu razinu stručne spreme. Konkretno, 37,7 posto onih koji su zastali na osnovnom ili nižem srednjem obrazovanju ostvarili su kasnije srednju ili visoku stručnu spremu. Od onih koji su zapeli na srednjem stupnju obrazovanja 35,5 posto ga je ipak ostvarilo, a 5,6 posto je nastavilo i sa studiranjem.
Konačno, 29,2 posto onih koji su prekinuli studiranje kasnije su ga ipak okončali ili čak dosegli naslov magistra ili doktora.
Pročitajte još:
Ponekad istodoban rad i obrazovanje može dovesti do neostvarenja željenog obrazovnog cilja. Tako u zemljama gdje je stopa mladih ljudi koji su radili i obrazovali viša također je viša stopa onih koji odustanu od obrazovanja. Tu se ističu Nizozemska, Danska i Finska.
Primjerice, u Nizozemskoj je 36,4 posto mladih ljudi istodobno radilo i obrazovalo se, pa je stopa onih koji odustanu od obrazovanja na visokih 32,2 posto.
U Hrvatskoj paralelno radi i obrazuje se tek 2,9 posto mladih ljudi naspram ukupne stope odustajanja od obrazovanja od 7,2 posto.
Jedan odgovor
To i ne čudi bome