Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u drugom kvartalu godine rasle za 13,2 posto

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine u prosjeku su porasle za 4,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena ubrzao na 13,2 posto, vidi se iz podataka koje je u petak objavio Državnog zavoda za statistiku.

Novi stambeni objekti u drugom tromjesečju 2025. godine poskupjeli su u prosjeku za 1,5 posto u odnosu na prvi kvartal.  U odnosu na isto tromjesečje 2024. godine cijene novogradnji porasle su za 11 posto. Cijene postojećih stambenih objekata više su za 5,2 posto na kvartalnoj, a 13,7 posto na godišnjoj razini.

U Gradu Zagrebu cijene svih stambenih objekata su u drugom tromjesečju 2025. u odnosu na prvi kvartal bile u prosjeku više za 3,3 posto, u Jadranskoj Hrvatskoj za 5,1 posto, dok su u preostale dvije statističke regije, u Sjevernoj i Panonskoj Hrvatskoj, više za 5,6 posto.

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 12,2 posto. Na Jadranu je rast iznosio 12,3 posto, a na ostalim područjima 18,2 posto.

U petak je i Eurostat objavio podatke o kretanju cijena stambenih objekata, kao i stanarina, u svih 27 država članica Europske unije. Tako su u 20 država eurozone cijene u drugom kvartalu rasle 5,1 posto na godišnjoj razini, dok su u cijeloj EU rasle 5,4 posto. U odnosu na 

Po državama, najveći godišnji rast je bio u Portugalu, 17,1 posto. Na drugom mjestu je Bugarska, koja će se od 1. siječnja pridružiti eurozoni, gdje su cijene u prosjeku rasle 15,5 posto, a zatim slijede Mađarska (+15,1 posto), Hrvatska (+13,2 posto) i Španjolska (+12,8 posto).

Jedina zemlja koja je zabilježila pad bila je Finska (-1,3 posto), a najmanji rast je bio u Francuskoj (0,5 posto) i Švedskoj (0,7 posto). Eurostat je analizirao i dugoročne trendove, pa je tako izračunao da su u gotovo 15 godina između 2010. i prve polovice 2025. cijene nekretnina u EU rasle u prosjeku za 60,5 posto, dok su cijene stanarina rasle dviostruko manje – 28,8 posto. 

Iako su najamnine konstantno rasle, cijene stambenih nekretnina su bile nešto volatilnije, što se vidi i iz neuobičajenog rasta cijena nekretnina između prvog kvartala 2015. i trećeg kvartala 2022., nakon čega je uslijedio mali pad i stabilizacija cijene – prije ponovnog uzleta cijena 2024. 

U tom razdoblju su cijene nekretnina rasle više od cijena najma u 21 od 26 država za koje su dostupni podaci – cijene nekretnina su se gotovo utrostručile u Mađarskoj (+277 posto) i Estoniji (+250 posto), dok su se udvostručile u deset zemalja EU – Litvi (+202 posto), Latvija (+162 posto), Češkoj (+155 posto), Portugalu (+141 posto), Bugarskoj (+133 posto), Austrija (+117 posto), Luksemburgu (+112 posto), Slovačkoj (+105 posto), Poljskoj (+104 posto) i Hrvatskoj (+102 posto). Italija je jedina zemlja u kojoj su se cijene nekretnina u 15 godina smanjile, za 1 posto.

U istom razdoblju prosječne najamnine su rasle u svih 26 država članica za koje postoje podaci, a najveći rast zabilježen je u Estoniji (+218 posto), Litvi (+192 posto), Mađarskoj (+125 posto) i Irskoj (+117 posto). Grčka je jedina zemlja u kojoj su se od 2010. naovamo smanjile cijene najma, i to za 9 posto.