Cijene nekretnina u trećem kvartalu 2025. u Hrvatskoj rasle 13,8 posto – prosjek EU 5,5 posto

Eurostat je u petak objavio najnovije podatke o kretanju cijena nekretnina i stanarina u članicama Europske unije za treće tromjesečje 2025., iz kojih se vidi da su na razini cijele EU cijene stambenih nekretnina u proteklih godinu dana u prosjeku rasle za 5,5 posto, dok su prosječne najamnine rasle 3,1 posto.

U usporedbi s prethodnim, drugim tromjesečjem 2025. godine, cijene nekretnina za kupoprodaju povećale su se za 1,6 posto, dok su cijene stanarina u prosjeku rasle tek 0,9 posto.

Eurostatov indeks cijena nekretnina (HPI) mjeri pomak u kupovnim cijenama svih vrsta stambenih objekata, pa uključuje stanove i kuće, starogradnju i novogradnju.

Po državama, jedino je Finska u trećem kvartalu prošle godina imala godišnji pad cijena nekretnina, od 3,1 posto, dok je najveći rast bio u Mađarskoj (+21,1 posto), Portugalu (+17,7 posto) i Bugarskoj (15,4 posto). Hrvatska je imala četvrtu najveću stopu rasta, od 13,8 posto u proteklih godinu dana.

Dugoročno gledano, cijene nekretnine i najamnine su posljednji put pratile isti trend u razdoblju između 2010. i 2011. godine, nakon čega je počeo brži rast cijena nekretnina za kupnju, što traje sve do danas.

Iako su i najamnine konstantno rasle, to se događalo puno sporijim tempom – dok je kod cijena nekretnina uočen raznolikiji obrazac, s periodima pada, stagnacije i brzog rasta.

Zanimljivo je i da su sve do 2015. po podacima Eurostata u Hrvatskoj, kao i u većem dijelu eurozone, cijene nekretnina rasle po stopi nižoj od inflacije, da bi se onda 2016. počele ubrzavati.

Vrhunac je dosegnut 2019. godine, kad su cijene nekretnina rasle za 7,8 postotna boda više od opće stope inflacije (HICP). U pandemijskoj 2020. razlika je opet bila 7,1 postotna boda, da bi se 2021. spustila na 4,6 postotna boda.

S naglim rastom inflacije potrošačkih cijena tijekom 2022. i 2023. razlika se smanjila, na 3,9 odnosno 3,0 postotna boda – da bi se onda sa smirivanjem inflacije 2024. rast cijena stambenih nekretnina opet odvojio i ubrzao, na 6,7 postotna boda iznad inflacije. Hrvatska je po toj razlici prošle godine bila pri vrhu Europske unije, iza Poljske, Bugarske, Litve i Grčke.

Kad se gleda posljednjih deset godina, između 2015. i trećeg tromjesečja 2025., cijene nekretnina su se u prosjeku povećale su za 63,6 posto, dok su najamnine rasle tri puta sporije – 21,1 posto.

Kad se gleda stanje po pojedinim državama, cijene stambenih nekretnina rasle su brže od najamnina u 25 od 26 država članica za koje Eurostat ima dostupne potpune podatke. U tom razdoblju najveći skok je zabilježen u Mađarskoj (+275 posto).

Iza Mađarske slijedi 11 država članica u kojima su se cijene više nego udvostručile – nakon Mađarske najveći rast je bio u Portugalu (+169 posto), Litvi (+162 posto) i Bugarskoj (+156 posto).

Hrvatska je po tom kriteriju bila šesta u Europskoj uniji, s rastom cijena od 130 posto u posljednjih deset godina.

Finska je jedina država EU u kojoj su cijene stambenih prostora u tom razdoblju pale, za 2 posto.

Istovremeno, najamnine su rasle u svih 27 država članica, a najveći rast zabilježen je u Mađarskoj (+107 posto), Litvi (+85 posto), Sloveniji (+76 posto), Poljskoj (+75 posto) i Irskoj (+74 posto).