Cijene nafte porasle dok tržište prati trgovinske pregovore između SAD-a i Kine

Pixabay.com
Naftna bušotina, Foto: Pixabay.com/Ilustracija

Cijene nafte porasle su u utorak, dok su ulagači s nestrpljenjem iščekivali ishod trgovinskih pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, koji bi mogli dovesti do smanjenja napetosti i potaknuti potražnju za gorivom.

Terminski ugovori za Brent sirovu naftu skuplji su za 28 centi, i iznosi 67,32 američka dolara (62,49 eura) po barelu. Cijena američke WTI nafte veća je za 23 centa i s njom se trguje po cijeni od 65,52 dolara (60,77 eura).

U ponedjeljak je Brent dosegnuo cijenu od 67,19 dolara (62,37 eura), najvišu razinu od 28. travnja, potaknut izgledima za postizanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine.

Trgovinski razgovori između dviju zemalja nastavili su se i drugi dan u Londonu, prenosi Reuters, dok su visoki dužnosnici nastojali ublažiti tenzije koje su se proširile s carina na ograničenja izvoza rijetkih zemalja, čime su ugroženi globalni opskrbni lanci i gospodarski rast.

Analitičari Goldman Sachsa navode da su se cijene oporavile jer su zabrinutosti oko potražnje splasnule zahvaljujući trgovinskim pregovorima i povoljnom izvješću o zaposlenosti u SAD-u, dok dodatne rizike po opskrbu u Sjevernoj Americi predstavljaju požari u Kanadi.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da pregovori s Kinom dobro napreduju te da dobiva “samo dobre izvještaje” od svog tima u Londonu.

Trgovinski sporazum između SAD-a i Kine mogao bi pridonijeti poboljšanju globalnih gospodarskih izgleda i povećanju potražnje za robama, uključujući naftu.

U međuvremenu, Iran je najavio da će uskoro predati protuprijedlog za nuklearni sporazum SAD-u, kao odgovor na američku ponudu koju Teheran smatra “neprihvatljivom”. Trump je pritom jasno dao do znanja da između dviju strana i dalje postoje nesuglasice, posebice oko pitanja hoće li Iranu biti dopušteno obogaćivanje urana na vlastitom teritoriju.

Iran je treći najveći proizvođač među članicama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), a eventualno ublažavanje američkih sankcija omogućilo bi mu izvoz većih količina nafte, što bi moglo pritisnuti globalne cijene sirove nafte.

Istodobno, prema anketi agencije Reuters, proizvodnja OPEC-a porasla je u svibnju, iako je rast bio ograničen jer je Irak proizvodio ispod ciljanih količina kako bi nadoknadio raniju prekomjernu proizvodnju, a Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati povisili su proizvodnju manje od dopuštenog.

OPEC+, koji uključuje članice OPEC-a i saveznike poput Rusije te zajedno pokriva otprilike polovicu svjetske proizvodnje nafte, ubrzava planove ukidanja najnovijih ograničenja proizvodnje.

„Izgledi za daljnje povećanje OPEC-ove opskrbe i dalje opterećuju tržište. Trajan prijelaz OPEC-a na strategiju vođenu tržištem gurnuo bi tržište nafte u značajan višak tijekom druge polovice 2025. godine i gotovo sigurno doveo do nižih cijena nafte“, istaknuo je Daniel Hynes, viši strateg za robna tržišta u ANZ-u, u svojoj bilješci.

2 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari