Cijena plina u EU raste dok zalihe brzo padaju, Hrvatska i Francuska s najmanjim količinama

U proteklih mjesec dana europske cijene plina porasle su 30 posto uslijed hladnije zime, slabije proizvodnje iz obnovljivih izvora te zabrinutosti oko nadopune sve nižih zaliha koje su na najmanjim razinama u ovo doba godine još od zime 2022. godine.

Cijena za buduće isporuke plina na referentnoj europskoj burzi u Nizozemskoj došla je ovaj tjedan na najvišu dvogodišnju razinu od 59 eura za megavat-sat.

Zalihe plina diljem Europske unije (Eu) pale su na prosječnu razinu od 48,48 posto što je niže no što je uobičajeno u ovo vrijeme u godini.

Najniže zalihe imaju Francuska i Hrvatska gdje je na dan 9. veljače ona iznosila tek 29,9 posto. S druge pak strane u Portugalu su skladišta puna, a Švedska i Španjolska imaju još uvijek visoke zalihe od 88,1 i 69,1 posto. U Njemačkoj su na 48,7 posto.

Uobičajeno je da se zalihe oporavljaju tijekom proljeća i ljeta, no pitanje je hoće li ove godine to biti moguće po priuštivijim cijenama.

“Europsko stanje sa zalihama plina je puno napetije no što smo očekivali”, navodi Euronews riječi analitičarke Goldman Sachsa Samanthe Dart.

Procjena je iz Goldman Sachsa da će uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) trebati ove godine biti veći za osam posto no što se predviđalo ako EU želi vratiti zalihe na 85 posto do kraja listopada.

Zasad to izgleda izvedivo ako se cijene zadrže na sadašnjoj prognozi od oko 50 eura za megavat-sat, no stvar se komplicira ako dođe do eventualnog rasta prema cijeni od 80 eura uslijed veće potražnje za proizvodnjom električne energije na domaćem terenu ili kod kupaca u Aziji.

Njemačka razmatra davanje financijskih poticaja kao pomoć dobavljačima pri nabavi novih količina plina.

Ono što također može utjecati na stanje na europskom tržištu plina je eventualni dogovor o ponovnom prolazu ruskog plina kroz Ukrajinu.

Goldman Sachs navodi da bi cijene u Europi bile između 36 i 50 posto niže od 50 eura za megavat-sat kada bi dolazile iz Rusije predratne količine plina, a ako bi bile ograničene na razine iz 2023. i 2024. godine cijena bi bila 17 posto niža.

Oči su djelomično uprte i prema proljetnom vremenu jer ako hladnoća popusti i počnu snažnije proizvoditi pogoni na obnovljive izvore pritisak na cijene bi mogao popustiti.