Cijene nafte u srijedu su se stabilizirale nakon dva dana pada jer su ulagači procjenjivali planove skupine OPEC+ o većem povećanju proizvodnje sljedećeg mjeseca te ishod zatvaranja američke vlade, koje bi moglo utjecati na gospodarsku aktivnost i potražnju za gorivom.
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu s isporukom u prosincu veći su za 25 centi, te se njima trguje po cijeni od 66,28 američkih dolara (61,11 eura) po barelu. Cijena američke WTI sirove nafte porasla je za 22 centa, te barel ove nafte iznosi 62,59 dolara (57,73 eura).
U ponedjeljak su Brent i WTI zabilježili pad veći od tri posto, podsjeća Reuters, što je njihov najizraženiji dnevni pad od 1. kolovoza, dok su u utorak oba referentna tipa nafte pala dodatnih 1,5 posto.
„Slabost uglavnom proizlazi iz kretanja na strani ponude, jer OPEC postupno vraća proizvodnju, što dodatno povećava zabrinutost tržišta zbog moguće prekomjerne ponude“, izjavila je Sugandha Sachdeva, osnivačica istraživačke tvrtke SS WealthStreet sa sjedištem u New Delhiju.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, poznati kao OPEC+, mogli bi se složiti oko povećanja proizvodnje nafte za do 500.000 barela dnevno u studenome – trostruko više od povećanja dogovorenog za listopad – budući da Saudijska Arabija nastoji ponovno osvojiti tržišni udio, navela su tri izvora upoznata s pregovorima.
Osam članica skupine, koja proizvodi otprilike polovicu svjetske nafte, razmatra povećanje proizvodnje između 274.000 i 411.000 barela dnevno, rekla su dva izvora, dok je treći naveo kako bi povećanje moglo dosegnuti i 500.000 barela dnevno.
OPEC je u objavi na društvenoj mreži X napisao da su medijski navodi o planu povećanja proizvodnje za 500.000 barela dnevno „obmanjujući“.
Dodatni pritisak na cijene pojavio se nakon industrijskog izvješća prema kojem su zalihe sirove nafte u SAD-u pale, dok su zalihe benzina i derivata prošlog tjedna porasle.
Zalihe sirove nafte pale su za 3,67 milijuna barela u tjednu koji je završio 26. rujna, prema tržišnim izvorima koji su se pozvali na procjene Američkog instituta za naftu (API). Zalihe benzina, međutim, porasle su za 1,3 milijuna barela, dok su zalihe derivata povećane za 3 milijuna barela u odnosu na prethodni tjedan, naveli su izvori.
„Iako su zalihe sirove nafte u SAD-u u silaznom trendu, tempo smanjenja se usporio, što je ublažilo optimizam na tržištu“, dodala je Sachdeva iz SS WealthStreet-a.
Američka vlada zatvorila je u srijedu velik dio svojih institucija jer duboke političke podjele sprječavaju Kongres i Bijelu kuću da postignu dogovor o financiranju.
Agencije su upozorile da će ovo biti 15. zatvaranje vlade od 1981. godine, što će zaustaviti objavu pomno praćenog izvješća o zaposlenosti za rujan, usporiti zračni promet, obustaviti znanstvena istraživanja, obustaviti isplatu plaća pripadnicima američke vojske te dovesti do prisilnog dopusta za 750.000 saveznih zaposlenika, uz dnevni trošak od 400 milijuna dolara (368 milijuna eura).
Pročitajte još:
I podaci o tvorničkoj aktivnosti u Aziji, najvećoj regiji potrošača nafte u svijetu, kako navodi Reuters, dodatno su potaknuli zabrinutost glede potražnje za gorivom.
Istraživanja su u srijedu pokazala da je proizvodna aktivnost pala u većini velikih gospodarstava u rujnu, jer su slaba kineska potražnja, usporavanje rasta u SAD-u i nadolazeće američke carine dodatno opteretile regiju.
