Cijena kave u EU: Pristupačnost Starbucksa u europskim prijestolnicama značajno je različita

U današnjem globaliziranom svijetu, troškovi života i plaće značajno se razlikuju od zemlje do zemlje, što odražava ekonomske uvjete i ponašanje potrošača u različitim regijama. Šalica Starbucks lattea može izgledati isto u svim europskim zemljama, ali trud potreban za njezino zarađivanje značajno se razlikuje, pokazuje istraživanje analitičara TradingPedia, dostavljeno našem portalu.

Kako bi bolje razumjeli pristupačnost cijena diljem Europe, analitičari TradingPedia odlučili su istražiti cijene popularnih kava u Starbucksu u raznim europskim glavnim gradovima, uspoređujući ih sa satnicama i mjesečnim plaćama radnika u tim gradovima.

Analiza ispituje koliko je šalica kave pristupačna u odnosu na lokalnu zaradu i ilustrira velike razlike u kupovnoj moći diljem kontinenta. Usporedba takvih svakodnevnih kupnji s podacima o prihodima nudi jedinstven pogled na stvarnost gdje latte od 5 eura može biti ležerno uživanje u jednoj zemlji, ali luksuz u drugoj.

Kad je riječ o naručivanju Americana u Starbucksu u Europi, neki gradovi se ističu ne samo po visokim troškovima života već i po visokoj cijeni obične šalice kave. Na vrhu popisa je Kopenhagen, gdje jedan Americano košta nevjerojatnih 5,50 eura, što ga čini najskupljim na kontinentu. Odmah iza njega su Bruxelles i Luksemburg, gdje mu je cijena pet eura a slijede Beč s 4,75 eura, London s 4,66 eura i Pariz s 4,25 eura. Ove visoke cijene vjerojatno odražavaju i troškove života u tim gradovima i premium brendiranje Starbucksa na urbanim europskim tržištima.

Trend se nastavlja i kada pogledamo cijenu Caffè Lattea. Kopenhagen je ponovno na vrhu liste sa sedam eura, a slijede ga Bruxelles i Luksemburg sa 6,80 eura, pri čemu svaki od njih nudi ovu popularnu kavu na bazi mlijeka po relativno višoj cijeni od ostalih glavnih gradova.

„Sljedeći na redu su London i Pariz, gdje će Caffè Latte koštati 5,47 eura, odnosno 5,45 eura. Dosljedna pojava ovih gradova na vrhu ljestvice sugerira da su cijene Starbucksa usko usklađene s lokalnim gospodarskim uvjetima i činjenicom da se Starbucks lokacije obično nalaze u središnjim urbanim područjima s visokim prihodima“, navodi se u izvješću analitičara portala TradingPedia.

Što se tiče ledenog Caffè Lattea, cijene slijede sličan obrazac kao i kod Caffè Lattea. Kopenhagen još jednom vodi s visokih sedam eura, a slijede ga Bruxelles i Luksemburg s cijenom ove kave od 6,80 eura. Pariz zauzima četvrto mjesto s 5,45 eura, dok London zaokružuje prvih pet s 5,53 eura. Iako bi se moglo očekivati da će ohlađena verzija biti jeftinija, s obzirom na to da obično uključuje manje pripreme, strategija određivanja cijena više odražava brendiranje i percipiranu vrijednost nego stvarne troškove sastojaka. U gradovima s visokim prihodima, Starbucks održava jedinstveni model određivanja cijena gdje se hladni napitci cijene izjednačavaju s toplima, bez obzira na složenost njihove proizvodnje.

Kada tražite pristupačan Americano u Europi, nekoliko gradova ističe se po ugodno niskim cijenama. Na vrhu popisa su Rim i Valletta, gdje Americano košta samo tri eura, a odmah iza njih slijede Lisabon s 3,20 eura. U Budimpešti je cijena 3,29, dok Sofija zaokružuje prvih pet s 3,43 eura. Ove niže cijene nisu nužno odraz nižih troškova života ili veće pristupačnosti, već strategija određivanja cijena koja je usklađena s lokalnim razinama dohotka i tržišnim očekivanjima.

Isti gradovi ističu se kada je riječ o Caffè Latte, gdje cijene također ostaju osvježavajuće niske. Budimpešta prednjači s najjeftinijim latteom od 2,80 eura, a slijede Rim, gdje je cijena ove kave tri eura, te Valletta (3,25 eura), Lisabon (3,40 eura) i Sofija (3,68 eura).

„Ovi gradovi obično imaju živahnu lokalnu kulturu kafića gdje su napitci na bazi espressa široko dostupni i često daleko pristupačniji u neovisnim trgovinama, što Starbucks čini izravnijom konkurencijom cijenom“, navodi TradingPedia.

Što se tiče ledenog Caffè Lattea, pet najpovoljnijih gradova odražava rangiranje za toplu verziju, a cijene su gotovo potpuno iste. Budimpešta ponovno nudi najjeftiniji ledeni latte za 2,80 eura, a slijede Rim za tri eura, Lisabon za 3,40 eura, Valletta za 3,65 eura i Sofija za 3,68 eura. Zanimljivo je i da je u Valletti hladni napitak skuplji za oko 0,40 eura od toplog što bi moglo biti zbog lokalnih preferencija potrošača i sezonske potražnje.

No koliko je vremena potrebno da radite kako bi si priuštili jednu šalicu kave? Kad je riječ americano kavi, na vrhu liste za najduže radno vrijeme je Atena, gdje je potrebno više od 39 minuta i 22 sekunde da si priuštite samo jednu šalicu. Odmah iza njih su Sofija s 34 minute i 42 sekunde te Bukurešt s 33 minute i 55 sekundi, a slijedi Prag s 28 minuta i 54 sekunde.

Ove brojke naglašavaju kako se naizgled pristupačna kava može činiti luksuzom u usporedbi s prosječnim lokalnim prihodima.

Trend se nastavlja i s Caffè Latteom, gdje Atena ponovno vodi, zahtijevajući gotovo 50 minuta rada za jednu šalicu. Bukurešt ne zaostaje puno s 37 minuta i 41 sekundom, a Sofija samo 27 sekundi manje. Ledeni Latte slijedi potpuno isti obrazac.

S druge strane, u Amsterdamu vam je potrebno samo oko devet minuta rada za jedan Americano. Madrid je sljedeći s 10 minuta i 28 sekundi, zatim Cardiff sa samo 15 sekundi više, Stockholm s točno 11 minuta i Belfast s oko 12 minuta. U tim gradovima kava postaje daleko dostupnija kada se mjeri u minutama, a ne novcu.

Za Caffè Latte i Iced Latte, potrebno vrijeme rada je identično u svakom gradu: 10 minuta i 31 sekunda u Amsterdamu, 11 minuta i 49 sekundi u Madridu i 12 minuta i 59 sekundi u Cardiffu.

U Amsterdamu se za prosječnu mjesečnu plaću može kupiti oko 794 šalice lattea, a ako netko kupi jednu šalicu dnevno, to iznosi samo 3,78 posto mjesečnog prihoda. Slična je situacija u Cardiffu, gdje se za prosječnu plaću može kupiti 731 šalica lattea, te u Belfastu, gdje si netko može priuštiti 697 šalica omiljenog toplog napitka.

Građani Atene mogu si priuštiti samo oko 210 šalica lattea sa svojom prosječnom mjesečnom plaćom. Ako odluče svaki dan kupiti Starbucks kavu, to bi potrošilo značajnih 14,3 posto njihove mjesečne zarade. Bukurešt i Bratislava slijede sličan obrazac, s prosječnim mjesečnim plaćama koje pokrivaju oko 242 odnosno 269 šalica kave, dok si ljudi u Sofiji mogu priuštiti 272 šalice. U Sofiji, dnevna Starbucks kava s latteom iznosi 11,1 posto prosječnog mjesečnog prihoda.

Najskuplji gradovi u smislu apsolutne cijene kave nisu uvijek i najnepovoljniji kada se uzmu u obzir plaće. Gradovi poput Kopenhagena i Amsterdama možda su na vrhu ljestvice po cijeni Starbucks pića, ali njihovi visoki prosječni prihodi znače da lokalno stanovništvo i dalje provodi relativno malo vremena radeći kako bi si ga priuštilo. Kao rezultat toga, ovi gradovi ostaju među najpovoljnijim kada se mjeri minutama rada potrebnim za kupnju šalice.

S druge strane, gradovi poput Budimpešte, Rima i Lisabona pokazuju drugačiju dinamiku. Iako su cijene Starbucksa tamo niže u apsolutnom iznosu, prosječni prihod je također znatno niži, što znači da šalica kave i dalje može predstavljati značajan dio radnog vremena ili plaće.

Istovremeno, ovi gradovi dom su snažne, duboko ukorijenjene kulture kave, gdje neovisni kafići nude kvalitetan espresso po znatno nižoj cijeni. Kao odgovor na to, navodi se u istraživanju portala TradingPedia, čini se da Starbucks na tim tržištima usvaja konkurentniju strategiju cijena, prilagođavajući svoje cijene lokalnim očekivanjima i stvarnosti onoga što su potrošači spremni platiti.