Cestovni prijevoz na području Europske unije je i dalje među dominantnijim a značaj njihovog rada najviše smo osjetili tijekom pandemijske krize, kada je zbog brojnih ograničenja, cestovni prijevoz bio usporen ali i tijekom posljednjih poplava koje su pogodile područje srednje Europe.
Na cestama Europske unije zapaljive tekućine imale su najveći udio u prijevozu opasnih tvari u EU tijekom 2023. godine, s udjelom od 48 posto ukupnog cestovnog prijevoza.
Prema podacima europskog ureda za statistiku, Eurostata, metalne rude i ostali proizvodi rudarstva i vađenja kamena, bili su grupa proizvoda s najvećim udjelom u tonama prevezenim cestom u EU 2023. godini, s udjelom od 23,9 posto dok su prehrambeni proizvodi, pića i duhan bili grupa proizvoda s najvećim udjelom u tonskim kilometrima prevezenim cestom u EU u 2023. godini, s udjelom od 16,7 posto. Naredna skupina proizvoda bila je iz sektora poljoprivrede, lova i šumarstva odnosno riba i ostali riblji proizvodi, s udjelom od 9,6 posto.
Što se tiče tona prevezenog tereta, cestovni promet EU smanjio se za 3,4 posto u 2023. godini u usporedbi s 2022. godinom. Broj prevezenih tona zabilježio je negativnu prosječnu godišnju stopu rasta od 0,8 posto u razdoblju 2019.-2023.
Od 2022. do 2023. tonaža cestovnog prometa smanjila se za 13 grupa proizvoda. Najveći pad zabilježen je u skupinama „Ostali proizvodi od nemetalnih minerala“, gdje je razvidno smanjenje od 11,2 posto dok je najveći porast prema podacima Eurostata, zabilježen u skupinama „Prijevozna oprema“ s rastom od 12,4 posto kao i u sektoru „Namještaj“, gdje je zabilježen rast od 9,7 posto.
Kada se gleda učinak cestovnog teretnog prijevoza u tonama-kilometrima, u 2023. ukupni učinak EU, bio je 3,2 posto niži nego 2022. godine. Vodeća kategorija robe, prema Eurostatovim podacima, bila je skupina proizvoda „Prehrambeni proizvodi, pića i duhan“, s 308,4 milijarde tona po kilometru.
Najveći porast od 2022. do 2023. godine zabilježen je za skupinu proizvoda „Ugljen i lignit; sirova nafta i prirodni plin“ i to za 105,4 posto, iako su vrijednosti u tonama po kilometru prilično male, navodi Eurostat. Na drugom kraju ljestvice najveće smanjenje zabilježeno je za skupine proizvoda „Ostala dn roba“ s padom od 15,9 posto.
U Hrvatskoj se cestovnim prijevozom bavi, prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, više od 7.500 tisuća poduzeća, koje su u 2023. godini zapošljavale 6.766 radnika. Njihova ukupna ostvarena dobit iznosila je 43.703.262,73 eura.
Ove tvrtke su ostvarile i ukupne prihode od 1.024.391.459 eura. Među najvećih stotinu tvrtki u ovoj kategoriji, posmatrajući ostvarene prihode, je i tvrtka Manšped, osnovana 1992. godine kao Špedtrans World doo u Rijeci. Uslijedilo je širenje iz autoprijevozničke tvrtke u Agenciju za carinsko posredovanje te se godine 2004. izdvaja u Špedtrans Svijet s novom transportnom tvrtkom Manšped d.o.o. Ova tvrtka danas ima oko 300 kamiona i tri logistička čvora.
U 2023. godini tvrtka Manšped, prema podacima CompanyWalla, ostvarila je ukupne prihode od 47.265.102,73 eura dok je ostvarena dobit iznosila 2.748.920,88 eura. Zapošljavali su 331 radnika, te je isplaćivala prosječnu mjesečnu bruto plaću od 826,59 eura.
Pročitajte još:
Po ostvarenim prihodima na drugom mjestu je RALU Logistika, koja postoji već 30 godina. Pružaju usluge na području integriranih logističkih usluga, što je temelj najviše kvalitete usluge koji pružaju svojim partnerima. U 2023. godini, RALU Logistika ostvarila je ukupne prihode 39.484.656,98 eura te ostvarila dobit od 2.331.176,87 eura. Zapošljavala je 409 radnika a prosječna isplaćena bruto plaća iznosila je 1.341,22 eura.
Prema podacima CompanyWalla, po ukupnim prihodima izdvojila se i tvrtka Ricardo d.o.o., tvrtka koja posluje na području Hrvatske i susjednih zemalja, te svoju uslugu nudi i na području cijele Europe. U 2023. godini, ova tvrtka ostvarila je ukupne prihode od 37.212.036,16 eura dok je ostvarena ukupna dobit od 1.917.394,13 eura. Tvrtka je u 2023. godini zapošljavala 359 radnika i isplaćivala prosječnu plaću od 1.137,38 eura.
16 Odgovora
Divim se prijevoznicima kad cekaju na granici, po 10 sati znaju cekati!
Uvijek je i bio najprakticniji
Prijevoznici uvijek dobro posluju.
Hoće li se to promijeniti kada EU pojača ulaganja u željeznice i nadajmo se liberalizira privatno željezničko tržište? No svaka čast cestovnim prijevoznicima na ovim uspjesima.
Cestovni prijevoz robe- djelatnost koja je također zapostavljena i procijenjena.
Premalo radne snage također.
Najbolje se vidjelo u korona krizi što za svakodnevni život i potrebe znači transport robe i koliko je kamionski prijevoz bitan.
I vjerojatno ih manjka kao i u svakom sektoru.
A još uvijek nema dovoljno radne snage
Pavsvakako da je najprakticniji kad i najmanje kosta
lako je ako vozis scaniu 😀
Normalno da je najprakticnije,uvijek imaju posla i svaka čast svima koji rade taj posao
Staneš gdje želiš, spavaš gdje želiš..
Tako je jer smo teritorijalno(prostorno) mali pa je to najisplativije
Težak je to kruh
Zanimljiv članak.
Drago mi je da RALU logistika dobro stoji.