Čelnicima tvrtki plaće rasle 56 puta više no radnicima

Medijalna globalna plaća glavnih izvršnih direktora u prošloj je godini iznosila 4,3 milijuna dolara naspram 2,9 milijuna dolara u 2019. godini što neusporedivo nadmašuje realan rast prosječnih plaća radnika od tek 0,9 posto u istom petogodišnjem razdoblju, otkriva analiza međunarodne nevladine udruge Oxfam za zemlje u kojima su plaće čelnih ljudi tvrtki dostupne.

U brojke koje se odnose na glavne izvršne direktore ulaze ukupna primanja s bonusima i dioničkim opcijama iz gotovo 2.000 tvrtki u 35 zemalja gdje su njihove plaće prelazile milijun dolara. Oxfam je koristio podatke s platforme S&P Capital IQ koja sadrži niz globalnih financijskih podataka i analiza.

Primanja prvih ljudi tvrtki su rasla 56 puta više no što je prosječna plaća radnika od 2019. godine.

Glavni izvršni direktori u Irskoj i Njemačkoj su među najbolje plaćenima s prosjekom od 6,7 milijuna dolara i 4,7 milijuna dolara u 2024.

U Južnoj Africi, primjerice, taj je iznos 1,6 milijuna dolara, a u Indiji dva milijuna.

“Iz godine u godinu vidimo isti groteskni spektakl. Eksplodiraju plaće glavnih izvršnih direktora dok se plaće radnika jedva pomaknu. To nije tek manji problem u sustavu, to je sustav koji funkcionira upravo kako je osmišljen, a to je da stalno povećava prihode bogatih dok se milijuni ljudi bore da plate najam, hranu ili zdravstvenu skrb”, izjavio je direktor u udruzi Oxfam International Amitabh Behar.

Prošle godine realni rast plaća u Francuskoj, Južnoj Africi i Španjolskoj je bio tek prosječnih 0,6 posto.

Milijarderi, koji često posjeduju djelomično ili u cijelosti velike korporacije, u džep su tijekom prošle godine stavili 206 milijardi dolara što je ekvivalent od 23.500 dolara na sat. To je više no što je u cijeloj 2023. bio prosječni globalni prihod po osobi od 21 tisuće dolara.

Sada prijetnja američkim carinama i trgovinskim sukobima samo dodatno može zakomplicirati život i prihode radnika zbog gubitka radnih mjesta i viših cijena.

“Za puno radnika diljem svijeta nesmotreno posezanje za carinama, koje smo vidjeli kod američkog predsjednika Donalda Trumpa, znači guranje iz jedne nevolje u drugu, od štetne neoliberalne trgovinske politike do korištenja carina kao oružja. To neće samo štetiti radničkim obiteljima u SAD-u već i radnicima koji pokušavaju pobjeći od siromaštva u nekim od najmanje razvijenih zemalja svijeta”, smatra Behar.

Analiza Oxfama je pokazala i da se u 2022. i 2023. blago smanjio jaz između plaća za muškarce i žene u analiziranih 11.336 korporacija iz 82 zemlje za koje su postojali podaci. No, u prosjeku žene i dalje zapravo rade tako što ostaju bez plaćenog petka dok muškarci dobiju novac za cijeli radni tjedan.

Najveći takav jaz, od oko 40 posto, zabilježen je u Japanu i Južnoj Koreji. U Južnoj Americi je u prosjeku bio 36 posto, dok u Kanadi, Danskoj, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi prosječnih 16 posto.

Zanimljivo je da u 45.501 tvrtki iz 168 zemalja u kojima su glavni izvršni direktori dobivali više od 10 milijuna dolara i gdje je objavljen njihov spol, manje od sedam posto čelnih ljudi u tvrtkama su bile žene.

“Radnici traže novi društveni ugovor koji će raditi za njih, ne za milijardere koji podrivaju demokraciju. Pravedno oporezivanje, kvalitetne javne usluge, adekvatne plaće i pravedna tranzicija nisu radikalni zahtjevi već temelj pravednog društva. Vrijeme je da se okonča udar milijardera na demokraciju i stavi na prvo mjesto interese planeta i običnih ljudi”, poručio je glavni tajnik Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) Luc Triangle.

Oxfam i ITUC su pozvali vlade da iskoriste trenutak i dodatno oporezuju superbogate na nacionalnoj i globalnoj razini stopom od najmanje 75 posto na sav osobni dohodak za one s najvećim zaradama kako bi se obuzdalo astronomske isplate. Smatraju i da vlade moraju osigurati da minimalne plaće prate inflaciju te da svatko ima pravo na sindikalno organiziranje, štrajk i kolektivno pregovaranje.