Carinske vlasti u Europskoj uniji (EU) nose se sa sve većim brojem paketa, odnosno robe koja se kupuje online i šalje izravno iz trećih zemalja, a poglavito Kine, naručiteljima u EU. One zapravo imaju jednu od ključnih uloga u nastojanju da se postigne da samo sigurni proizvodi dospijevaju do potrošača i da konkurencija na jedinstvenom europskom tržištu ostane koliko je god moguće poštena.
No, zadaća nije baš jednostavna jer iako raste broj kontrola još snažnije raste broj pošiljki koje dolaze u EU.
U 2022. godini carinske službe u zemljama EU-a obavile su 305 tisuća kontrola proizvoda, odnosno njihove usklađenosti s europskim standardima. U 2023. to se popelo na 315 tisuća, a u 2024. godini broj je dosegao čak 395 tisuća kontrola. No, rast priljeva paketa je tako velik da u biti pada prosjek broja kontrola na milijun pošiljki.
U 2022. prosjek je bio 203 kontrole na milijun pošiljki da bi godinu kasnije brojka pala na 124 kontrole i onda u 2024. godini na svega 82 kontrole na milijun pošiljki.
Od 2022. godine broj malih pošiljki poslanih u EU se udvostručuje svake godine, pa je u 2024. njihov broj dosegao 4,6 milijardi. U srpnju 2025. broj paketa je u odnosu na isti mjesec prethodne godine bio veći za 36 posto. Praktično svake sekunde u EU stiže 180 takvih izravnih pošiljki.
U 2024. godine carinske službe su onemogućile ulazak u prosjeku 13 proizvoda na njih milijun zato što nisu bili usklađeni s europskim standardima ili su predstavljali ozbiljan rizik.
Nema dvojbe da je potrebno povećati učinkovitost i kvalitetu postojećih kontrola kako bi se odgovorilo na sve veći broj paketa koji pristižu uslijed online trgovine.
U najnovijoj kontrolnoj operaciji diljem EU-a u prošloj godini pokazalo se da većina proizvoda poslana iz trećih zemalja nije odgovarala europskim standardima proizvodnje i sigurnosti.
Provjereno je 20.040 komada igračaka i male elektronike i pokazalo se da 55 posto proizvoda nije u skladu s europskim pravilima i standardima kad je riječ o označavanju i potrebnoj dokumentaciji. Drugim riječima, proizvodi nisu imali potrebne oznake upozorenja, dokumentaciju o tome kako ih sigurno koristiti i druge potrebne elemente koje moraju zadovoljiti europski trgovci ako žele prodavati proizvode na europskom tržištu.
Dio proizvoda nad kojima je obavljena kontrola prošao je laboratorijsko testiranje kako bi se utvrdila njihova sigurnost i čak 84 posto njih nije zadovoljilo sigurnosne standarde, odnosno utvrđeno je da su opasni.
Te opasnosti su uključivale rizik od gušenja, električnog šoka, prisustvo kemikalija i slično.
Inače, u 2025. čak 97 posto paketa poslanih u EU sastojalo se od tih takozvanih malih pošiljki.
Sa sviješću da carinske službe ne mogu više pratiti korak ubrzanja online trgovine EU je poduzeo mjere kojima pokušava postići ravnopravnu tržišnu utakmicu za europske proizvođače.
Pročitajte još:
- EU uvodi carinu od tri eura na pakete manje vrijednosti, uskoro i naknada za obradu
- Dok SAD ukida izuzeće od carina za male pošiljke, neki trgovci odustaju od američkog tržišta; EU razmatra slične mjere protiv kineskog uvoza
- EU želi ukinuti carinsko izuzeće za pakete do 150 eura već početkom iduće godine
Jedna od tih mjera je ukidanje iznimke na plaćanje carine na pakete vrijednosti do 150 eura. Od 1. srpnja ove godine na te će se pakete bez iznimke plaćati carina od tri eura.
Osim toga reforma carinskog nadzora u EU predviđa da online platforme i prodavatelji postanu glavni akteri odgovorni da roba koja se prodaje elektronskim putem zadovoljava sve tražene europske standarde. To je bitna razlika u odnosu na dosadašnji sustav koji je odgovornost stavljao na pojedinačnog kupca i poštanskog posrednika.
