Bundesbank: Njemačka juri prema najvećem deficitu u posljednjih 30 godina

Njemačka se kreće prema najvećem deficitu još od ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke prije više od tri desetljeća zbog vladinih planova povećanja javne potrošnje, priopćila je u petak njemačka Bundesbank, u javnom apelu da se “hitno djeluje” kako bi se javne financije održale pod nadzorom.

Vlada u Berlinu u sljedećih nekoliko godina planira utrošiti stotine milijardi eura u sektore infrastrukture i obrane, u odmaku od tradicionalne opsesije prijašnjih njemačkih vlada fiskalnom disciplinom, u pokušaju da se konačno pokrene njemačka ekonomija koju odlikuje sve slabija konkurentnost.

Analitičari Bundesbanke procjenjuju da će ta ulaganja, kad se zbroje s poreznim rezovima i transferima, gurnuti vladin deficit prema 4,8 posto BDP-a u 2028. godini, što će biti najviša razina zaduženosti još od 1995., u godinama kad su se izdvajala velika sredstva zbog ujedinjenja s Istočnom Njemačkom.

Njemačka središnja banka, koja savjetuje vladu o gospodarskoj politici, priopćila je da bi se time prekršila fiskalna pravila ugrađena u njemački ustav, i pritom pozvala vladu na poduzimanje hitnih mjera.

“Trenutno je sasvim nejasno kako se središnja vlada misli nositi s hitnom potrebom za djelovanjem kako bi se osigurala usklađenost s nacionalnim fiskalnim pravilima do 2028. godine,” navodi se prilično uvijeno u mjesečnom izvješću Bundesbanke objavljenom u petak.

Ipak, čak i uz rast deficita, udio državnog duga u BDP-u Njemačke i dalje će biti relativno nizak, oko 68 posto u 2028., u odnosu na 63 posto ove godine. Za usporedbu, neke druge velike europske ekonomije poput Italije i Francuske već su zašle u troznamenkaste postotke.

Njemačka tzv. kočnica duga je zakonska odredba ugrađena u ustav kojom se ograničava maksimalno javno zaduživanje na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda.

Aktualna njemačka vlada, koju čini koaliciju kršćanskih demokrata iz desnog centra i socijaldemokrata iz lijevog centra, izglasala je zakonska izuzeća za potrošnju za obranu i za poseban infrastrukturni fond u iznosu od 500 milijardi eura.

No, Bundesbanka procjenjuje da će velik dio tog deficita u 2028. nastati zbog socijalnih davanja i nekih drugih vrsta investicija. “Doći će do manjka prihoda zbog raznih poreznih rezova i dodatnih izdataka,” priopćila je Bundesbanka.

S druge strane, ukupni kumulativni efekt veće potrošnje za infrastrukturu i obranu povećat će BDP za oko 1,3 postotna boda između 2025. i 2028. Procjenjuje se da će svaki euro uložen u te sektore gospodarstvu dodati oko 70 centi.