Bugarska će se s početkom 2026. godine pridružiti eurozoni. Iz službenog opticaja odlazi bugarski lev, a uvodi se euro. Baš kao i u Hrvatskoj, prvi mjesec bit će obilježen mogućnošću plaćanja u obje valute, a nakon toga od veljače iduće godine lev izlazi iz uporabe.
Bugarska će biti dvadeset i prva zemlja koja je u Europi uvela zajedničku valutu. Izvan euro zone ostale su Danska, Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Irska.
Bugarska se uključila u europski tečajni mehanizam (ERM II) 2020. godine. Jedan od konvergencijskih kriterija koji je morao biti ispunjen prije ulaska u europodručje je sudjelovanje u ERM‑u II i pridržavanje uobičajenih granica fluktuacije tijekom najmanje dvije posljednje godine.
Određen je fiksni tečaj konverzije bugarskog leva: Bugari će za jedan euro prilikom konverzije morati izdvojiti nešto manje od 2 leva (1,95583 leva).
Bugarsko je društvo duboko podijeljeno oko uvođenja eura. Građani se pribojavaju vala poskupljenja, nakon što je Bugarska prošla kroz razdoblje inflacije, koja je bila posljedica poskupljenja energenata i hrane. Inflacija na godišnjoj razini u rujnu ove godine u Bugarskoj je iznosila 3,5 posto prema podacima Eurostata. Ovi podaci pokazuju značajnu razliku u odnosu na eurozonu, gdje je inflacija bila znatno niža (oko 2,2 posto u rujnu ove godine).
Uz to, u javnosti se govori o nepovjerenju u institucije. Mnogi se još sjećaju teških financijskih kriza u Bugarskoj. Valutna nestabilnost Bugarsku je navela da još 1997. veže vrijednost leva za njemačku valutu.
Bugarska vlada protivnike uvođenju eura pokušava utišati informativnom kampanjom, kojom obećava zaštitu potrošača, nadzor nad cijenama te usklađivanje plaća i mirovina. Ističe se da će svako kršenje propisa biti strogo kažnjeno. Prema informacijama internetskog portala Bulgaria today to ne priječi neke trgovine da djelomično podižu cijene. Osobito su u posljednje vrijeme poskupjele osnovne životne namirnice, što potiče nepovjerenje prema euru u Bugarskoj.
Dok se u javnosti govori o razjedinjenosti, predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde izvijestila je da je podrška zajedničkoj valuti u Europi raste – podupire ga njih 83 posto. Bugarska će uskoro postati dio te zajednice koja prepoznaje euro kao svoju službenu valutu, istaknula je Lagarde.
Iz Europske središnje banke poručuju da sudjelovanje u europodručju znači više prilika za rast, trgovinu i ulaganje. Podaci pokazuju, prema ECB-u, da kad god se neka država pridruži europodručju to pridonosi jačanju financijske stabilnosti te države.
Pročitajte još:
Kovanice koje će Bugarska izdati u povodu ulaska u eurozonu imat će motive svetaca koji su bili značajni za bugarsku povijest. Lik zaštitnika Bugarske, Ivana Rilskog, krasit će kovanicu od jednog eura, a lik monaha Pajsija Hilandarskog, kovanicu od dva eura, objavila je Bugarska narodna banka.
U prošlosti su dizajni kovanica s kršćanskim motivima nailazili na otpor, piše katholisch.de, a prenosi IKA. Primjerice, Francuska i Grčka 2013. protivili su se da se dizajnu slovačke kovanice od 2 eura, na kojoj su slavenski prosvjetitelji Ćiril i Metod. Prigovor se odnosio na križeve i aureole u motivu.
Bugarski predsjednik Rumen Radev izvijestio je da da prema posljednjim ekonomskim pokazateljima Bugarska stoji stabilno: 3-postotni rast BDP-a, inflacija iznosi 3.5 posto, stopa nezaposlenosti je 3.9 posto, dok je udio javnog duga u BDP-u 29,3 posto a proračunski deficit u 2025. kretat će se oko četiri posto. Radev je istaknuo kako Bugarska ima solidne temelje te na kojima treba temeljiti održivost i rast gospodarstva.
