Glavne njemačke stranke koje će sastaviti novu vladu nakon izbora krajem veljače u utorak su dogovorile stvaranje velikog fonda za ulaganje u infrastrukturu teškog 500 milijardi eura, kao i preispitivanje dosadašnjih strogih pravila o državnom zaduživanju.
Njihov dogovor označava tektonski pomak u njemačkoj politici javne potrošnje, zbog sve veće potrebe za jačanjem vojske i pokretanje ekonomskog rasta u tom najvećem gospodarstvu eurozone.
Konzervativna CDU/CSU stranka budućeg kancelara Friedricha Merza i socijaldemokrati iz stranke SPD trenutno pregovaraju o velikoj koaliciji koja bi trebala uskoro stupiti na vlast. Njihovi zajednički prijedlozi bit će predstavljeni u njemačkom parlamentu idući tjedan. Merz je već javno reagirao na poteze Donalda Trumpa i okretanje SAD-a od transatlantskih saveza, i u istupima naglašavao važnost jačanja vojne i obrambene samostalnosti Europe.
Trump je zamrznuo slanje američke vojne pomoći Ukrajini nakon oštrog i javnog sukoba prošlog tjedna s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, i time potaknuo bojazan da bi uskoro s Rusijom mogao postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini, bez da se išta pita Europu.
Istovremeno, ekonomisti i investicijska javnost već neko vrijeme poziva njemačku vladu da promijeni ustavom ograničenu granicu za zaduživanje, takozvanu “kočnicu duga” – kako bi se oslobodio novac za ulaganja i potaknuo ekonomski rast U Njemačkoj nakon dvije godine stagnacije. Ta pravila su uvedena nakon globalne financijske krize 2008., no danas mnogi smatraju da su zastarjele i da ograničavaju manevarski prostor svim njemačkim vladama.
“Računamo da će SAD i u budućnosti ostati pri obvezama koje proizlaze iz našeg uzajamnog saveza. Međutim, također znamo i da se resursi koji su potrebni za našu nacionalnu obranu i za obranu cijelog saveza moraju značajno povećati,” rekao je Merz.
Nakon vijesti o dogovoru konzervativaca i socijaldemokrata, euro je u srijedu dosegnuo najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca. Prinosi na obveznice eurozone su također porasli, a osobito prinos na 30-godišnje njemačke obveznice, koje bi danas mogle ostvariti najveći jednodnevni rast još od kasnih devedesetih godina. Njemački DAX indeks je narastao za 2,6 posto, i mogao bi dosegnuti povijesni rekord.
Zbog najava većih izdvajanja za obranu u posljednje vrijeme su značajno porasle dionice europskih vojnih tvrtki. Kompanije Rheinmetall i Renk zabilježile su porast između 1,3 posto i 5,5 posto.
Merz je rekao da će CDU/CSU i SPD sljedećeg tjedna podnijeti zahtjev donjem domu Bundestaga za izmjenu ustava kako bi se izdvajanja za obranu koja čine više od 1 posto BDP-a izuzela iz strogih fiskalnih pravila i ograničenja za zaduživanje. Također će s radom početi i skupina stručnjaka koji bi trebali iznijeti prijedlog za trajnu modernizaciju “kočnice duga.”
Prema anketama 49 posto Nijemaca podržava ublažavanja fiskalnih pravila, dok je protiv samo 28 posto. No, za izmjenu pravila potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu koju u novom sazivu CDU/CSU i SPD neće imati. Stoga Merz i njegova koalicija čine sve da proguraju nova pravila prije zasjedanja novog saziva, u kojem će manjinske stranke krajnje desnice i krajnje ljevice vjerojatno opstruirati donošenje bilo kakvih izmjena. Merz je rekao i da će se u srijedu sastati s kancelarom u odlasku iz SPD-a Olafom Scholzom s kojim će razgovarati o slanju dodatne pomoći Ukrajini. Iznos pomoći navodno je veći od tri milijarde eura.
Pročitajte još:
Dužnosnici SAD-a su u prošlosti često vršili pritisak na Njemačku da poveća izdvajanja za obranu koja je bila zanemarena još od kraja Hladnog rata i koja je u posljednje vrijeme dosta oružje i vojne opreme poslala Ukrajini kao pomoć u ratu protiv Rusije.
“Iako još čekamo malo više jasnoće u ovim planovima, i imajući na umu da postoji rizik u sferi njihovih ostvarenja, ipak vjerujemo da se radi o jednoj od najvećih promjena paradigme u poslijeratnoj povijesti Njemačke,” rekao je Robin Winkler, glavni ekonomist iz Deutsche Bank Research.
Jedan odgovor
Svi idu dizu vojne budžete