Bruxelles želi više biogoriva u zračnom i pomorskom prometu, no nailazi na skepsu

Smanjenje emisija stakleničkih plinova, odnosno dekarbonizacija gospodarskih sektora, već dugo je na dnevnom redu Europske unije (EU), no kako stvari ne idu ritmom kakav je zamišljen neprestance se pokušava smisliti nove najbolje načine kako doći do postavljenih brojčanih ciljeva. Sada je jedan od takvih fokusa povećanje uporabe biogoriva u zrakoplovnom prijevozu i brodarstvu, a Ukrajina bi u tome mogla odigrati značajnu ulogu.

Tako barem navodi dokument Europske komisije u koji je uvid imao Euronews.

Zrakoplovni i brodarski sektor ostaju Ahilova peta dekarbonizacije budući da ti sektori nastavljaju s velikom ovisnošću o fosilnim gorivima. Prema službenim podacima, na ta dva sektora otpada 8,4 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU.

Unatoč stalnim naporima i ulaganjima u razvoj čistih i održivih goriva, ta proizvodnja još uvijek nije dosegla dovoljne količine. Sada Bruxelles predlaže povećanje korištenja usjeva i stabala za proizvodnju biogoriva.

“Očekuje se da će potražnja rasti uglavnom poticana programima ReFuelEU Aviation i FuelEUMaritime”, ističe se u dokumentu Europske komisije. Pritom se misli na programe kojima je cilj povećati uporabu obnovljivih goriva u transportu.

S druge pak strane skupine koje se zalažu za zaštitu okoliša smatraju da korištenje biogoriva nije održivo jer ono ugrožava sigurnost u segmentu hrane i sposobnost šuma da uhvate ugljični dioksid iz atmosfere.

Inače, biogoriva su kategorizirana ovisno o izvoru, a svaka kategorija poznata je pod nazivljem ‘generacija’. Tako se prva generacija biogoriva dobiva iz usjeva kao što su kukuruz i šećerna trska. Druga generacija dolazi od nejestive vegetacije i poljoprivrednog otpada, a treća od algi.

Kako napomenusmo, problem je što EU ni izbliza nema kapacitet za proizvodnju dovoljnih količina biogoriva.

Europski zračni prijevoznici također su u više navrate iskazivali skepsu i kritičnost oko uporabe održivog goriva zbog cijene i nedovoljne dostupnosti tvrdeći da im planovi EU-a slabe konkurentnost u odnosu na prijevoznike iz zemalja koje nemaju nikakve obveze vezane za biogoriva. Iz tvrtke Croatia Airlines su upozorili da je taj problem još izraženiji za manje prijevoznike.

Prije dvije godine Europski revizorski sud je ocijenio da pitanje održivosti te dostupnost i troškovi biomase ograničavaju korištenje biogoriva. Također je tada napomenuto da nedostatak dugoročne razrade politike korištenja biogoriva utječe na ulaganja.

Prema nedavnom izvješću Europske agencije za okoliš, uporaba prirodnih materijala u EU nadilazi kapacitet ekosustava za regeneracijom zelenih resursa i apsorpcijom ugljičnog dioksida.

U 2022. godini korištenje biomase za energiju u Europi bilo je veće za 14 postotnih bodova no 10 godina ranije i došlo je na stopu od 29 posto. Sada se pojavila ideja da bi trgovinski dogovor u poljoprivredi između EU i Ukrajine mogao pomoći zadovoljavanju potražnje za biogorivom.

Čak 68,5 posto prostora Ukrajine zauzima poljoprivredna površina veličine 41,3 milijuna hektara, a 32,7 milijuna hektara je obradivo, navodi izvješće Europskog parlamenta iz prošle godine.

Novi trgovinski dogovor uključuje zaštitne klauzule koje ograničavaju uvoz u EU određenih osjetljivih proizvoda kao što su žitarice ili ulje. Kada bi se ta ograničenja uklonila, Ukrajina bi mogla imati vrlo veliku ulogu u lancu dobave.

Ovoga tjedna Bruxelles će objaviti treći pregled bioekonomije kao područja od lansiranja strategije 2012. godine. Ciljevi te strategije uključuju sigurnost u opskrbi hranom, klimatsko djelovanje i jačanje konkurentnosti. To područje je u 2023. godini generiralo vrijednost od 2,7 bilijuna eura naspram 812 milijardi eura u 2022.

Unatoč tom iskoraku, dokument Europske komisije upozorava da međunarodna konkurencija, ponajprije iz SAD-a i Kine, te zapreke unutar europskog jedinstvenog tržišta usporavaju razvoj i riskiraju preusmjeravanje inovacija na druga tržišta.