Bruxelles priprema prijedlog oporezivanja velikih tvrtki koje posluju u Europskoj uniji (EU) kao dio nastojanja za stvaranje novih neovisnih izvora prihoda europskog proračuna koji premašuje bilijun eura.
Prema nacrtu prijedloga, u koji je imao uvid Financial Times, taj bi se godišnji porez primijenio na sve tvrtke s prometom većim od 50 milijuna eura. Riječ je o neto prometu koji uzima u obzir subvencije te ostale plaćene poreze.
Za oživotvorenje takvoga prijedloga potrebna je potpora svih država članica.
Porez bi se odnosio na sve velike tvrtke koje posluju u EU neovisno o tome gdje im je sjedište.
No, to nije jedini način na koji EU želi povećati prihode proračuna. Drugi bi bili veće trošarine na duhan, naknade za nereciklirani elektronički otpad te naknade za prijam pošiljki s udaljenih destinacija u sklopu elektronske trgovine što bi najviše pogodilo uvoz iz Kine.
Europska komisija redovito predlaže nove poreze na europskoj razini kao dio priprema za idući sedmogodišnji proračunski okvir, no nerijetko takvi prijedlozi ne dobiju potporu kao što je bio slučaj s porezom na financijske transakcije. Bruxelles kani u javnost izaći s konkretnim prijedlozima tijekom ovoga tjedna.
U sadašnjem trenutku Europska komisija ističe kako je zbog povećanih potreba za potrošnjom, poglavito u području obrane te uslijed otpate dugova, nužno povećati prihode.
Zemlje koje uključuju Njemačku, Nizozemsku, Austriju, Finsku, Švedsku i Dansku već dulje vrijeme pokazuju otpor protiv većeg proračuna. Ne treba posebno isticati da su to zemlje koje su neto davatelji europskog proračuna.
Zamišljeni porez će vjerojatno ozlojediti i tvrtke koje se ionako bore sa slabašnim gospodarskim rastom i visokim troškovima energije.
Trenutačni europski sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 1,2 bilijuna eura što je oko jedan posto bruto društvenog proizvoda EU-a u tom razdoblju. On se uglavnom financira nacionalnim doprinosima, ali također i carinama te porezom na dodanu vrijednost.
Pročitajte još:
Bruxelles bi htio povećati i neke od postojećih nameta poput prodaje emisijskih dozvola, poreza na uvoz robe s ugljičnim otiskom ili naknade na nereciklirani plastični otpad koja bi trebala narasti sa sadašnjeg iznosa od 80 centi za kilogram.
Bilo je i drugih ideja poput poreza na digitalne usluge čemu se suprotstavlja SAD ili ugljičnog poreza na grijanje kućanstava i cestovni transport, odnosno prikupljanja naknada za ulaz u EU u kontekstu novoga graničnog sustava kontrole. No, čini se da se od tih zamisli zasad odustalo.
