Bruxelles popustio oko raspodjele iz novog EU proračuna za poljoprivredu i regionalni razvoj

Hina/Epa
Predsjednica EK, Ursula von der Leyen, pred Europskim parlamentom, Foto: Hina/Epa/R.Wittek

Uoči novog plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta, koje kreće ovaj tjedan, Europska komisija je predložila nekoliko bitnih promjena za budući proračun Europske unije (EU) nakon što je početni nacrt naišao na kritike i bio izložen opasnosti odbijanja u parlamentu već na prvom koraku.

Novi proračun EU-a zahvaća razdoblje od 2028. do 2034. godine. Bruxelles je ljetos za taj period predložio proračun od 1,8 bilijuna eura naspram 1,2 bilijuna koliko je težak trenutačni proračun za razdoblje od 2021. do 2027. Iznos proračuna se diže s jedan posto ukupnog bruto društvenog proizvoda EU-a na 1,26 posto.

Trostrani pregovori oko proračuna koji uključuju Europsku komisiju, zemlje članice i Europski parlament gotovo sigurno će se protegnuti na cijelu iduću godinu, a možda čak dođe i do utrke s vremenom oko njegova usvajanja dovoljno na vrijeme.

Nije uobičajeno da Bruxelles unosi promjene u svoj prijedlog, pogotovo ne u ovako ranoj fazi, no centristička većina u parlamentu je iskazala nezadovoljstvo načinom na koji je osmišljeno financiranje dva presudna sektora, a to su poljoprivreda i regionalni razvoj, pa je Europska komisija zaključila da je potrebno djelovati kako se nezadovoljstvo ne bi pretvorilo u otvorenu pobunu.

Protekloga mjeseca Europska pučka stranka, Progresivni savez socijalista i demokrata, Zeleni te liberalna skupina Renew Europe poslali su na adresu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen popis željenih promjena i one su uzete u obzir.

Da se to nije dogodilo, parlament bi vjerojatno usvojio rezoluciju kojom službeno odbija dio sedmogodišnjeg proračuna.

Ono što su centristički parlamentarci zamjerili Bruxellesu je spajanje sredstava za poljoprivrednike i regionalni razvoj u zajednički okvir, a taj novac čini otprilike polovicu ukupnog proračuna. Pritom bi tim novcem upravljale, odnosno usmjeravale ga, vlade zemalja članica. To je bila bitna promjena u odnosu na postojeći sustav kod kojega regije EU-a imaju ključnu ulogu u upravljanju novcem u tom segmentu.

“Kako trenutačni prijedlog za nacionalne planove ne uzima u obzir naše ključne zahtjeve, on ne može biti temelj za pregovore. Stoga želimo da se naši zahtjevi nađu u revidiranom prijedlogu Europske komisije što bi omogućilo da se pregovori s Europskim parlamentom nastave”, pisalo je u pismu iz Strasbourga u Bruxelles.

Argument Bruxellesa je bio da novi model omogućava vladama trošenje novaca ovisno o specifičnim potrebama te da se stvara čvršća veza između plaćanja i ekonomskih reformi. No, prigovor parlamentaraca je da bi to proširilo ovlasti središnjih vlada na račun regija.

Problem je, naravno, strah da bi, ovisno o političkoj opciji koja je na vlasti na nacionalnoj i regionalnim razinama, u nekim slučajevima vlade mogle uskratiti novac svojim domaćim političkim oponentima koji vladaju na lokalnim razinama.

Jedan od bitnih zahtjeva vodećih političkih skupina u parlamentu je da Bruxelles dodijeli specifična sredstva za ruralni razvoj i sve regije što nije bio dio početnog prijedloga proračuna.

Parlamentarci traže i preustroj takozvanog modela ‘gotovina za reforme’ koji, po njima, u sebi ima ugrađen demokratski deficit te veće ovlasti u odlučivanju i nadzoru dodjele javnih sredstava EU-a tijekom sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Naravno, pitanje je kako će se prema svim ovim pitanjima postavljati u glavnim gradovima zemalja članica koje se u načelu protive tako ranim ustupcima Europskom parlamentu.

Bruxelles sada predlaže takozvani cilj ruralne politike kojim bi se od vlada tražilo da 10 posto nacionalnih sredstava utroše na poljoprivredu.

To je dodatak na 300 milijardi eura predviđanih za poljoprivredu u izvornom prijedlogu iz srpnja.

Kako bi se prevladali pregovori oko spajanja novaca za poljoprivredu i regionalni razvoj, Europska komisija sada predlaže da regionalni politički čelnici dobiju veće ovlasti u odlučivanju o tome kako se novac troši, a to znači da bi dobili mjesto za stolom na ključnim sastancima između nacionalnih vlada i dužnosnika Europske komisije.

Još jedan ustupak koji je učinio Bruxelles je prijedlog jamstava za smanjenje rizika da nacionalne vlade smanje isplate razvijenijim regijama. To bi došlo kao dodatak na jamstva plaćanja za siromašnija područja u iznosu od 218 milijardi eura iz srpanjskog prijedloga.

“Ovo je pobjeda Europskog parlamenta u obrani poljoprivrednika i regionalnog razvoja kada je riječ o idućem dugogodišnjem proračunu”, prenosi Politico riječi glavnog pregovarača Europske pučke strane za pitanje proračuna Siegfrieda Muresana.

2 Odgovora

  1. Dobro je vidjeti da su institucije prepoznale pritisak i prilagodile prijedlog – no ostaje pitanje hoće li ti kompromisi biti dovoljni za stvarnu ravnopravnost regija i poljoprivrede.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari