Bruxelles očekuje sporiji gospodarski rast u Hrvatskoj u ovoj i idućoj godini

U novim proljetnim ekonomskim prognozama koje je objavila Europska komisija za Hrvatsku se predviđa ovogodišnji rast od 3,2 posto koji bi dogodine usporio na 2,9 posto.

Podsjetimo, prošlogodišnja stopa rasta bila je 3,9 posto. Prema očekivanjima Bruxellesa, veći rast od Hrvatske u ovoj godini imat će Malta, Danska, Irska i Poljska.

Prosječna stopa inflacije bi u ovoj godini trebala pasti sa četiri posto u 2024. na 3,4 posto i onda u idućoj dosegnuti ciljanu razinu Europske središnje banke od dva posto.

Višu stopu inflacije od Hrvatske bi ove godine imale Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Estonija i Bugarska.

Stopa nezaposlenosti bi u Hrvatskoj u ovoj godini pala na 4,6 posto s prošlogodišnjih pet posto.

Što se javnih financija tiče, Bruxelles predviđa da će proračunski deficit u ovoj godini biti 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u idućoj 2,6 posto. U 2024. je bio 2,4 posto BDP-a.

Zbog stope rasta gospodarstva, udio javnog duga u BDP-u bi ove godine dodatno pao s 57,6 posto na 56,3 posto, a u 2026. bi ostao otprilike na istoj razini, odnosno na 56,4 posto.

Na tekućem računu platne bilance minus bi se povećao s prošlogodišnjih 0,7 posto BDP-a na 1,1 posto u ovoj i idućoj godini.

“Rizici za izglede za Hrvatsku uključuju viši od očekivanog učinak neizvjesnosti na privatne investicije i potrošnju. Veći rast plaća od predviđenog može utjecati na dodatni rast cijena i narušiti konkurentnost izvoznika zbog većih troškova. Potencijalna uska grla u nabavi u građevinskom sektoru mogu usporiti dinamiku iskorištavanja europskih fondova”, objavila je Europska komisija.

Bruxelles očekuje da će gospodarski rast ove godine u eurozoni biti jednak prošlogodišnjem na 0,9 posto i onda ubrzati u 2026. na 1,4 posto.

U cijeloj Europskoj uniji (EU) bi trebao biti nešto viši, 1,1 posto u ovoj i 1,5 posto u idućoj godini.

“To je revizija naniže u odnosu na jesenske prognoze, pretežito zbog utjecaja carina i povećane neizvjesnosti uslijed nedavnih naglih promjena u američkoj trgovinskoj politici i nemogućnosti predviđanja kad je riječ o konačnoj stopi nametnutih carina”, objavio je Bruxelles.

Rast osobne potrošnje i oporavak investicija bi trebali biti zaslužni za nešto veći rast i u eurozoni i u cijeloj EU u 2026.

Inflacija u eurozoni bi bila prosječno 2,1 posto ove godine nakon 2,4 posto u prošloj i onda trebala pasti ispod ciljane razine od dva posto na 1,7 posto u 2026. Travanjska ovogodišnja inflacija je bila 2,2 posto.

Nastavlja lagano padati i prosječna nezaposlenost u eurozoni sa 6,4 posto u 2024. na 6,3 posto u ovoj i 6,1 posto u 2026.