Europska komisija je predložila promjene u sustavu dozvola za ugljične emisije kako bi zaštitila europsku industriju od rasta ugljičnih troškova. To je prvi korak u mogućem nizu promjena u jednom od najvažnijih segmenata klimatske politike Europske unije (EU).
Sustav trgovanja emisijama (ETS) od tvrtki traži da plate za svoje stakleničke emisije kupnjom emisijskih dozvola. No, taj je sustav došao pod snažan pritisak teških industrija u zadnje vrijeme jer tvrde da on samo dodaje troškove na već ionako visoke cijene energenata.
Trenutačno je cijena emisijskih dozvola na oko 75 eura za tonu ugljičnog dioksida.
Neke od zemalja članica su se priključile tim zahtjevima iz sektora industrije i traže od Bruxellesa zakonske promjene koje bi uključivale veći broj besplatnih dozvola, a ima i onih koji zagovaraju potpuno ukidanje ETS-a.
Hrvatska je nedavno bila u skupini zemalja koje su Europskoj komisiji uputile zahtjeva da se razdoblje za besplatne emisijske dozvole produlji i nakon 2034. godine.
Prema mjeri koju je ovoga tjedna objavila Europska komisija, uvodi se promjena u takozvani MSR mehanizam za stabilizaciju tržišta kojim se određuje gornja granica dozvola u optjecaju u bilo kojem trenutku. U biti on djeluje slično kao i sustav naftnih rezervi koje se mogu upotrijebiti kako bi se regulirala cijena barela nafte.
Taj mehanizam uveden je 2015. godine s izvornom namjerom da poveća cijenu ugljičnih emisija uklanjanjem dozvola s tržišta kada njihov broj dosegne određenu razinu. To je bilo zato što je u prvim godinama funkcioniranja ETS-a cijena za ugljične emisije uporno ostajala niska zbog velikog broja dozvola na tržištu. Drugim riječima, sustav nije cjenovno dovoljno poticao smanjenje emisija.
Prema MSR-u, može se akumulirati do 400 milijuna dozvola na tržištu i svaka dozvola preko tog broja bila bi povučena. Kada bi broj dozvola u optjecaju pao ispod ciljane razine rezervne bi dozvole bile aktivirane.
Najnovija mjera ima suprotan cilj. Namjera je, naime, spriječiti da cijena postane previsoka. Prijedlog je ukidanje poništenja dozvola što znači da bi mogao u optjecaju biti neograničen broj dozvola.
Bruxelles smatra da bi nova mjera trebala spriječiti da cijena ugljičnih emisija ostane previsoka predugo vrijeme. To je promjena koju će pozdraviti Italija, Poljska, Austrija i druge zemlje koje su pozivale na reviziju ETS-a u svjetlu najnovije energetske krize.
Zamjenik glavnog glasnovornika Europske komisije Olof Gill, kako prenosi Politico, tvrdi da nije riječ o potezu koji je u suprotnosti sa zelenom tranzicijom jer će se napori za dekarbonizacijom nastaviti.
Bruxelles bi kasnije tijekom godine trebao predložiti i dublje promjene ETS-a. Vjerojatnost je da će životni vijek sustava trgovanja emisijama biti produljen i nakon 2039. godine. No, ima i onih koji se protive takvim promjenama, kako među skupinama za zaštitu okolišta tako i u vladama zemalja članica.
Pročitajte još:
Jedan europski diplomat iz zemlje koja potpuno podupire primjenu ETS-a je rekao da velika skupina zemalja uopće nije tražila nikakve promjene. Zamjenik glavnog direktora lobističke skupine europskih proizvođača čelika Eurofer Adolfo Aiello je pozdravio prvi korak Europske komisije.
“ETS mora postići pravu ravnotežu kako bi sustav služio svrsi i od njega imala koristi industrija, klima i gospodarstvo”, ustvrdio je.
