Europska komisija je objavila Zakon o digitalnim mrežama kojemu je cilj modernizirati telekomunikacijski sektor u Europskoj uniji (EU), ubrzati primjenu optike i smanjiti oslonac na strane tehnološke izvore. Time se otvaraju vrata za promjene, ali nije neočekivano da su se javile i kritike.
Bruxelles želi bržu implementaciju interneta velike brzine putem optike te 5G mreže, a također i promijeniti fragmentiranost u sektoru.
Konačni prijedlog promjena ipak pokazuje da je dosta zahtjevno pomiriti ambicije u EU za jedinstvenim telekomunikacijskim tržištem s političkom realnošću. Osim toga nisu idejama posve bili zadovoljni ni predstavnici telekomunikacijske industrije niti velikih tehnoloških tvrtki.
Europska komisija je na kraju odustala od nametanja takozvanih izravnih mrežnih naknada za tehnološke divove kao što su Google i Netflix za što je argument bio da bi oni trebali platiti za korištenje mreža koje prenose njihove podatke. Pritisak s druge strane Atlantika očito je bio vrlo velik.
Umjesto toga Bruxelles je predložio dragovoljni pomirbeni mehanizam za rješavanje sporova što su telekomunikacijske tvrtke odmah odbacile kao nastavak ‘statusa quo’ dok su tehnološke tvrtke to okarakterizirale kao postavljanje stražnjih vrata za nametanje naknada u budućnosti.
Predstavnici saveza europske kreativne industrije “Creativity Works!” također nisu sretni.
“Bilo koji mehanizam koji se umeće u komercijalne aranžmane između isporučitelja kreativnog sadržaja i telekomunikacijskih tvrtki riskira stvaranje neželjenih posljedica na značajne investicije u kreativnoj industriji i kulturi”, prenosi Euronews riječi čelnice saveza Ann Becker.
Dok ona smatra da će pristup koji je predložio Bruxelles naštetiti isporučivanju različiog kreativnog sadržaja i usluga europskim potrošačima, europska povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen misli da suradnja kao pristup funkcionira iako nije zatvorila vrata za drugačija rješenja u budućnosti.
“Naravno da ako vidimo da nešto ne funkcionira i da ima dosta poteškoća uvijek razmišljamo kako to popraviti”, naglasila je.
Zakon o digitalnim mrežama također potiče veću suradnju na razini EU-a, posebice kroz jedinstvenu autorizaciju za satelitske mreže kao što je Starlink te usklađena pravila za upravljanje radijsko-frekvencijskim spektrom.
“Europska komisija predložila je Akt o digitalnim mrežama kako bi se modernizirala, pojednostavnila i uskladila pravila EU-a o mrežama za povezivost. Postojeća pravila moraju se ažurirati kako bi se stvorili uvjeti za ulaganja operatora u uvođenje naprednih svjetlovodnih i mobilnih mreža. Mreže velikog kapaciteta omogućuju inovativne tehnologije kao što su umjetna inteligencija i računalstvo u oblaku. Široka dostupnost napredne povezivosti za građane i poduzeća diljem EU-a temelj je europske konkurentnosti”, poručuju iz Europske komisije.
Zakon uvodi obvezne nacionalne planove tranzicije kako bi se osiguralo postupno ukidanje bakrenih mreža i prelazak na napredne mreže od 2030. do 2035. godine. Države članice moraju predstaviti svoje nacionalne planove 2029. godine. Postupak je popraćen zaštitnim mjerama za zaštitu svih potrošača kao što su pružanje jasnih i pravodobnih informacija o isključenjima i osiguravanje kontinuiteta usluge.
Pročitajte još:
Također, novim zakonskim okvirom o digitalnim mrežama modernizira se regulatorni okvir i smanjuje administrativno opterećenje i obveze izvješćivanja kako bi poduzeća mogla usmjeriti svoje resurse na ulaganja i inovacije. Idući korak je rasprava u Europskom parlamentu i među zemljama članicama.
Sada je pitanje hoće li države članice prihvatiti promjene koje podrazumijevaju i gubljenje dijela kontrole i prihoda u telekomunikacijskom sektoru.
