Bruxelles donosi mjere kojima želi osnažiti dopunsku mirovinsku štednju

Mirovine i održivost mirovinskog sustava su i Hrvatskoj i u cijeloj Europskoj uniji (EU) bolna točka s obzirom na nepovoljna demografska kretanja zbog čega se na dnevnom redu u mnogim zemljama našlo i produljenje radnoga vijeka, a to je svojedobno bila ideja i hrvatske Vlade čiju su provedbu u konačnici sindikati prosvjedima zaustavili.

Europska komisija shvatila je također da sveeuropski problem dohotka u mirovini traži ozbiljnije djelovanje, pa je poradila na strategiji Unije za štednju i ulaganja kojom se nastoji stvoriti više prigoda za kućanstva da svoje bogatstvo izgrade na tržištima kapitala uz istodobno poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti EU-a.

Ono što je najnovije izronilo kao prijedlog je osiguranje primjerenog dohotka u mirovini i poboljšanjem pristupa boljim i učinkovitijim dopunskim mirovinama.

Kako poručuju iz Bruxellesa, cilj je dopuniti, a ne zamijeniti, javne mirovine koje su temelj mirovinskih sustava u svim državama članicama.

“S obzirom na demografske promjene i dinamiku tržišta rada, koje zahtijevaju prilagodbu mirovinskih sustava, dopunske mirovine, odnosno strukovni i osobni mirovinski sustavi, mogu pomoći građanima da ostvare diverzificiranije mirovinske prihode čime se povećava financijska sigurnost i stabilnost u trenutku umirovljenja. Njima se mogu nadopuniti koristi od javnih mirovina koje u mnogim slučajevima neće biti dovoljne za održavanje primjerenog životnog standarda, posebno među ranjivim osobama i ženama budući da rodno uvjetovana razlika u mirovinama između muškaraca i žena trenutačno iznosi 24,5 posto. Snažniji i učinkovitiji sustavi dopunskih mirovina također mogu doprinijeti gospodarskom rastu i konkurentnosti Europe mobiliziranjem dugoročnih ušteda za produktivna ulaganja”, ističu iz Europske komisije.

Pritom napominju da se kroz mjere jačanja potražnje za dopunskim mirovinama i ponude tih mirovina u potpunosti poštuju nadležnosti država članica da organiziraju i oblikuju svoje nacionalne mirovinske sustave, kao i autonomija socijalnih partnera ako su odgovorni za uspostavu mirovinskih sustava i upravljanje njima.

Nove predložene mjere su zamišljene kao nadopuna već postojećim inicijativama o financijskoj pismenosti te štednji i investicijskim računima kojima se nastoji proširiti mogućnost za ostvarivanje boljeg povrata na štednju.

Sada objavljene preporuke obuhvaćaju sustave za praćenje mirovina i automatski upis u dopunske mirovinske sustave. To znači da bi se automatski uključivalo zaposlenike u sustave za dopunske mirovine, ali uz potpunu slobodu svakog pojedinca da odustane od sudjelovanja. Na taj način se želi povećati sudjelovanje u sustavima dopunskih mirovina i osloboditi potencijal tržišta dopunskih mirovina.

Razvili bi se pritom sveobuhvatni sustavi za praćenje mirovina kroz koje bi se građanima pružio jasan pregled njihovih mirovinskih prava i predviđenih naknada u svim mirovinskim programima.

“Takvi sustavi praćenja pomoći će u rješavanju problema niskog sudjelovanja u dopunskim mirovinama, često zbog ograničene svijesti građana o njihovoj budućoj mirovini. Također, cilj je razviti nacionalne preglede mirovinskih sustava kako bi oblikovatelji politika država članica imali bolji uvid u pokrivenost, održivost i primjerenost svojeg mirovinskog sustava s više stupova. Ti nacionalni pregledi pokazatelja u konačnici bi se uključili u pregled mirovina na razini EU-a”, navodi Europska komisija.

Bruxelles želi da se iskoristi potencijal za strukovno mirovinsko osiguranje kako bi se ostvario veći povrat na štednju građana diverzificiranjem ulaganja, među ostalim i u vlasnički kapital, čime se povećavaju mogućnosti financiranja za europska poduzeća.

Strukovno mirovinsko osiguranje je dodatak standardnom mirovinskom osiguranju koje se sklapa za skupinu zaposlenika kod poslodavca i osigurava dodatne mirovinske povlastice.

Također, Bruxelles želi izmjenama uredbe o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) tu opciju učiniti privlačnijom, pristupačnijom i troškovno učinkovitijom za štediše. PEPP nije izravno vezan uz zaposlenje tako da bilo koji državljanin EU-a može preko njega ostvarivati mirovinsku štednju.

“Preispitivanjem uredbe se uvodi cjenovno pristupačan i lako dostupan temeljni PEPP, ulaže u jednostavnu financijsku imovinu i nudi javnosti bez savjetovanja. Štediše će također imati pristup prilagođenim PEPP-ovima koji mogu uključivati jamstva i složeniju imovinu za što su potrebni savjeti kako bi se osiguralo razumijevanje potrošača. Zbog toga će PEPP biti prilagodljiv različitim preferencijama ulagatelja i prikladan za različite vrste pružatelja, uključujući upravitelje imovinom i osiguravatelje. PEPP će biti otvoren i za upotrebu na radnom mjestu te bi mogao služiti kao sredstvo za automatsko uključivanje ako je to dopušteno nacionalnim pravom i ako se njime u potpunosti poštuju ovlasti i autonomija socijalnih partnera. Tim će se promjenama olakšati prepreke pružanju i distribuciji te proširiti izbor štediša, uz potporu povoljnog i dosljednog poreznog tretmana, s obzirom na to da će države članice morati ponuditi usporediv porezni tretman za nacionalne osobne mirovinske proizvode”, poručuje Europska komisija.

Sada će Europski parlament i Vijeće EU-a, odnosno zemlje članice, morati pregovarati o prijedlozima oko tih novina i o njima se suglasiti.