Bruto inozemni dug dosegao je 70,4 posto BDP-a

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2025. ostvaren manjak od 1,52 milijardi eura, što znači smanjenje salda za 350 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Smanjenju je najviše pridonio podračun primarnog dohotka, čiji se negativni saldo povećao u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 269,7 milijuna eura, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom statističkom priopćenju o platnoj bilanci, stanju bruto inozemnog duga i stanju međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2025.

Pozitivan saldo podračuna usluga smanjio se za 134,3 milijuna eura, dok su se negativna salda robe i sekundarnog dohotka povećala za 45,7 odnosno 28,8 milijuna eura. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate), dok se sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje).

Pozitivan saldo kapitalnih transakcija veći je za 130,1 milijun eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, navodi HNB.

„Saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u drugom je tromjesečju 2025. iznosio –1,03 milijardi eura. To je u prvom redu rezultat zabilježenih neto pozitivnih transakcija kod izravnih i ostalih ulaganja od 0,39 odnosno 1,13 milijarde eura. Neto pozitivne bile su i transakcije na podračunu portfeljnih ulaganja, gdje su one iznosile 680 milijuna eura, dok su neto transakcije financijskim izvedenicama bile negativne te su iznosile –171 milijuna eura. Neto transakcije međunarodnim pričuvama u drugom tromjesečju 2025. bile su negativne u iznosu od 17 milijuna eura“, navodi se u objavi.

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 1,7 milijardi eura ili 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), u odnosu na manjak od 650 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a u 2024. godini.

Za posljednja četiri tromjesečja, kako navodi HNB, vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od dvije milijarde eura ili 2,3 posto BDP-a, u odnosu na manjak od 200 milijuna eura ili 0,2 posto BDP-a, koliko je iznosio u 2024. godini.

„Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosilo je –30,7 milijardi eura, s udjelom u BDP-u od –34,8 posto. U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 5,09 milijardi eura, a njegov se omjer s BDP-om smanjio s –31,3 posto na –34,8 posto“, navodi HNB.

Omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a smanjio se s 4,2 posto iz prvog tromjesečja 2025. na 3,4 posto, koliko je iznosio na kraju drugog tromjesečja 2025., dok se omjer neto vlasničkih ulaganja i BDP-a promijenio s –38,8 posto na –38,2 posto.

Za usporedbu, omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosio je 3,3, a kod neto vlasničkih ulaganja –34,7 posto.

Stanje bruto inozemnog duga na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosilo je 62,2 milijarde eura ili 70,4 posto BDP-a, što je za 3,3 milijarde eura ili za 2,5 postotnih bodova BDP-a više nego na kraju prvog tromjesečja 2025. godine.

„Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (83,8 posto ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na prvo tromjesečje 2025. za 1,4 milijarde eura ili za 0,5 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a“, objavio je HNB.