Nedavni podatak Eurostata pokazao je da gotovo 10 posto europskih građana ima poteškoća učiniti svoje domove dovoljno toplim, a nisu baš briljantni ni podaci koji govore o problemima s kojima se Europljani suočavaju kad je riječ o hlađenju svojih prostora u vrijeme kada temperature ljeti narastu. Istraživanje su provele Europska agencija za okoliš i Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta. U njemu je sudjelovalo 27 tisuća ljudi iz svih zemalja članica Europske unije (EU).
Više od 38 posto sudionika je izjavilo da si ne može priuštiti dovoljnu razinu hlađenja svojih domova tijekom ljetnih vrućina.
Teškoće su u tom smislu neravnomjerno raspoređene. Tek devet posto bolje stojećih Europljana kaže da se bori s pregrijanim domovima, a u slučaju europskih građana nižih primanja taj je udio čak 66 posto. Najviše onih koji imaju takvih problema ima u zemljama članicama u centralnoj i jugoistočnoj Europi, i to 46,1 posto.
U južnoj Europi, gdje je smještena Hrvatska, takvih je 36,8 posto. Na zapadu Europe je postotak otprilike isti, odnosno 36,9 posto, a u zemljama na sjeveru EU-a udio je 30,1 posto.
Najveći postotak građana koji su rekli da ne mogu postići adekvatnu temperaturu svojih domova tijekom ljeta bio je u Poljskoj, i to 52,1 posto, a nakon toga u Litvi od 50,7 posto i Slovačkoj od 49,1 posto.
Najmanji broj je bio na Malti, tek 8,5 posto. Zatim slijede Luksemburg sa 17,1 posto i Irska s 19,7 posto.
Oko polovice ispitanika u cijelom EU je reklo da je postavilo izolaciju ili druge načine za blokiranje izravnog udara sunčevih zraka kao što su tende, a oko trećine je reklo da su uložili u klimatizaciju i ventiliranje prostora. No, dok je gotovo 40 posto imućnijih kućanstava uložilo u klimatizaciju ili ventilatore, takvih je tek 20 posto kod kućanstava s nižim primanjima.
Razlika je uočljiva i među vlasnicima stambenog prostora i onih koji u njemu žive kao najmoprimci. Dok je 29 posto osoba koje su vlasnici reklo da nije moglo održati prostor dovoljno rashlađenim, kod najmoprimaca to je gotovo 50 posto.
Oko 60 posto osoba koje su živjele u tuđim prostorima je reklo da je u zadnjih par godina barem jednom moralo trpjeti pregrijani prostor, kod vlasnika je to nešto iznad 40 posto.
Nadalje, 80 posto sudionika istraživanja je izjavilo da je barem jednom u pet godina bilo izloženo poplavi, šumskom požaru, nedostatku vode, šteti od vjetra ili učestalim ubodima kukaca, sve posljedicama klimatskih promjena.
Pročitajte još:
No, toplotni valovi su istaknuti kao najučestaliji problem jer je 50 posto ispitanika reklo da se osjećalo pregrijano u svojim domovima, a 60 posto da se teško nosilo s vrućinom u izvanjskom prostoru.
Naravno, Europljani slabijeg zdravlja se teže nose s visokim temperaturama. Štoviše, više od polovice osoba koje su rekle da su lošijega zdravlja također kažu da nisu mogli kako treba rashladiti svoje domove. Kod onih koji su rekli da da su dobroga zdravstvenog stanja to je tek nešto više od 25 posto.
