Britanija ukinula carine na 89 proizvoda kao pomoć tvrtkama pogođenim američkim carinama

Freepik.com
London, Velika Britanija, Foto: Freepik.com

Britanska vlada odlučila je pojačati mjere za zaštitu domaćih kompanija i kućanstava od novog gospodarskog udara zbog odluke američkog predsjednika Trumpa o povećanju carina i promjeni dosadašnjih normi globalne trgovine.

Vlada u Londonu priopćila je da će suspendirati carine za 89 kategorija uvoznih proizvoda, na dvije godine, kako bi pomogla tvrtkama i potrošačima da uštede nešto novca uslijed očekivanih poskupljenja. Među njima su neki građevinski materijali, kao što su šperploča i plastični materijali, te neke vrste hrane, kao što su tjestenine i voćni sokovi.

Britanija će također povećati izdvajanja za financijsku potporu izvoznike, za 20 milijardi funti (23,4 milijardi eura), u obliku kreditnih garancija, te kreditima malim kompanijama u iznosu do dva milijuna funti (2,3 milijuna eura).

Dok Trump povećava carinske stope na većinu uvozne robe, uključujući i onu koja stiže iz Velike Britanije, na takozvanu baznu razinu od deset posto baznu liniju – a čak i više za neke proizvode kao što su automobili, čelik ili aluminij – britanska vlada pokušava ovakvim mjerama umiriti potrošače i male tvrtke. Vladini dužnosnici su poručili da žele brzo djelovati na pružanju potpore kompanijama, u trenutku dok Britanija pokušava zadržati krhki gospodarski rast.

Ova priopćenja uslijedila su nakon ranijih intervencija britanske vlade u posljednjih nekoliko dana, radi jačanja zaštite tvrtki pogođenih američkih carinama. Vlada je 6. travnja ublažila pravila o prodaji električnih vozila nakon što je Trump uveo carine od 25 posto na automobile uvezene u SAD. Ublaženi su također i neki propisi za ubrzanje rokova za klinička testiranja novih lijekova, za potporu sektoru biotehnologije, jer je Trump već najavio uvođenje novih nameta za farmaceutsku industriju.

Pixabay.com
London, Velika Britanija Foto: Pixabay.com

U subotu je vlada također i preuzela upravljanje čeličanom British Steel, posljednjim velikim proizvođačem čelika u zemlji, koji je u vlasništvu kineske kompanije Jingye, kako bi zaštitila radna mjesta i spriječila njeno gašenje.

“Naše gospodarstvo je previše izloženo globalnim poremećajima i šokovima u opskrbi… Potrebna nam je snažna, pametna i agilna država za potporu ključnim industrijama i potporu sektorima gospodarstva koji su posebice pogođeni carinama,” napisala je ministrica financija Rachel Reeves u kolumni u britanskom Observeru.

Trumpova trgovinska politika dovela je do velike nesigurnosti u cijelom svijetu, pa mnoge zemlje uspostavljaju mjere za zaštitu svojih gospodarstava. Njemačka, Italija, Portugal i Španjolska najavile su prošlog tjedna financijske potpore ukupne vrijednosti veće od 50 milijardi eura, u pokušaju da zaštite svoje kompanije od udara Trumpovih carina. Brojni analitičari smatraju da bi ranije prognoziran slabašan ekonomski rast eurozone mogai biti poništen ove godine zbog efekta Trumpovih carina, jer potrošači će trošiti manje, dok će tvrtke pauzirati investicije.

Britanska ekonomija posebno je ovisna o trgovini, što ju čini osjetljivom na vanjske šokove. Najveći britanski trgovinski partner, Europska unija, i sama se bori sa sporim rastom, koji će vrlo vjerojatno negativno utjecati i na Veliku Britaniju. Financije zemlje također su opterećene globalnim previranjima, jer kako je u posljednje vrijeme rasla stopa prinosa na američke državne obveznice, tako je rastao i prinos na britanske obveznice, što znači da rastu troškovi državnog zaduživanja.

Prema podacima objavljenima prošlog tjedna britansko gospodarstvo je u veljači poraslo za 0,5 posto, što je bila neočekivano pozitivna stopa rasta potaknut povećanjem proizvodnje. No, analitičari kažu da je kratkotrajni rast najvjerojatnije bio motiviran većim narudžbama izvoznika koji su htjeli preduhitriti nove carine, te da gospodarski zamah neće biti dugoročno održiv.

Unatoč nešto snažnijem rastu, analitičari iz tvrtke Pantheon Macroeconomics snizili su prognoze gospodarskog rasta Velike Britanije na samo 0,7 posto ove godine, s prijašnjih 1,1 posto, dok su za sljedeću godinu predvidjeli rast od 0,5 posto, što je tek polovica njihove prethodne prognoze od 1,0 posto.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari