Multinacionalni naftni koncern BP u četvrtak je priopćio da očekuje da će globalna potražnja za naftom rasti do 2030. godine, pet godina kasnije u odnosu na ranije prognoze otprije godinu dana, što ukazuje na sporost globalnih napora za povećanje energetske učinkovitosti.
Najnovije izdanje njihovog izdanja Energy Outlook, godišnje studije energetskih trendova do 2050. godine, modelira dva moguća scenarija.
Prvi scenarij prognozira stanje ako se nastavi sadašnja putanja, tj. postojeće mjere i preuzete obveze, dok se u drugom scenariju računaju projekcije u slučaju snižavanja globalnog zatopljenja na manje od 2 stupnja, tj. redukciju emisija ugljika za oko 90 posto do 2050. godine, u odnosu na razine emisija iz 2023.
Emisije su uglavnom rezultat izgaranja nafte, prirodnog plina i ugljena. Po postojećoj putanji očekuje se da će globalna potražnja za naftom dosegnuti 103,4 milijuna barela dnevno (bpd) do 2030. godine, prije no što padne na 83 milijuna bpd do 2050.
U prošlogodišnjem izvješću prognoziralo se da će potražnja dosegnuti vrhunac 2025. godine, kad je trebala biti oko 102 milijuna bpd – no usporavanje rasta učinkovitosti energenata promijenilo je tu sliku. Prema optimističnijem scenariju spuštanja globalne temperature, potražnja za naftom bi ove godine mogla dosegnuti vrhunac od 102,2 milijuna bpd, prije nego što padne na 33,8 milijuna bpd do 2050.
Što se tiče ugljičnih emisija, po postojećoj putanji emisije CO2 uglavnom će ostati iste sve do 2030., a zatim će pasti za oko 25 posto do 2050. u odnosu na razine iz 2023. razine. U drugom scenariju, emisije se smanjuju za 90 posto zbog brže dekarbonizacije u gospodarstvima u razvoju.
Što se tiče potražnje za prirodnim plinom, po sadašnjoj putanji globalna potražnja će rasti na oko 4.800 milijardi kubičnih metara (bcm) do 2040. godine, što je za oko 17 posto više u odnosu na današnje razine, ponajviše potaknuto potrošnjom Kine, Indije i drugih zemalja Azije i Bliskog Istoka. Potom će potražnja stagnirati.
Uvoz ruskog plina plinovodima u Europsku uniju bi po tom scenariju pao za oko 50 posto, na 15 milijardi kubičnih metara (bcm), i zatim ostao na toj razini u narednim desetljećima.
Izvoz ukapljenog plina – što BP koristi kao mjerilo potražnje za gorivom – povećat će se na oko 900 bcm godišnje do 2035., po trenutačnoj putanji. Pri tome će više od 50 tog resursa dolaziti iz SAD-a i s Bliskog istoka. BP-ov globalni rival Shell projicira potražnju za ukapljenim plinom do 2040. godine na između 630 i 718 milijuna tona godišnje, što je oko 860-980 bcm.
Pročitajte još:
Globalna potražnja za električnom energijom u scenariju postojećeg trenda trebala bi porasti na više od 40.000 TWh u sljedećem desetljeću, što je oko 40 posto više u odnosu na količine iz 2023. I taj rast će predvoditi potrošnja u Kini i Indiji.
Do 2050. potražnja će se otprilike udvostručiti, uglavnom zbog velikog skoka u elektrifikaciji transporta. Očekuje se da će dotad više od polovice proizvodnje električne energije dolaziti iz obnovljivih izvora, poput vjetra ili sunca.
