Blagdan Svih Svetih za cvjećarnice radan: Nelojalna konkurencija i velika porezna opterećenja uništavaju ovu djelatnost

Vlada RH je na sjednici 10. listopada donijela odluku kojom se 1. studenoga 2024. godine, na blagdan Svih svetih, omogućava rad specijaliziranih prodavaonica i drugih oblika prodaje izvan njih, koji prodaju proizvode koji se tradicionalno kupuju na taj dan, kao što su cvijeće i lampioni.

Vezano uz odluku o prodajnim objektima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana 1. studenoga 2024. – Svi sveti, ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da je na temelju Zakona o trgovini, propisano da Vlada RH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Hrvatskoj, sukladno zakonu kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj.

“Donošenje te Odluke od strane Vlade potrebno je radi opskrbe potrošača tradicionalno određenim proizvodima na dan blagdana Svih svetih budući da je upravo navedeni blagdan tradicionalno dan najvećeg posjeta grobljima”, rekao je tada ministar Šušnjar.

Iako ovu odluku pozdravljaju, cvjećari u Hrvatskoj imaju brojne probleme, koji, uz neradne nedjelje za koje su vezani, otežava ionako kompleksan posao u ovoj djelatnosti. Nedjeljko Tudja, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske udruge profesionalnih cvjećara aranžera (HUPCA) za Financije.hr ističe i da nedostaje kontrola na tržištu.

„Jedan od vodećih problema je svakako manjak kontrole na tržištu. Izrazito je u porastu rad na crno, odnosno “šverc cvijećem” što uvelike otežava razvoj ove djelatnosti. Kako se u Hrvatskoj ne proizvode dovoljne količine cvijeća, nego nedostaje i raznih vrsta rezanog cvijeća, uvoze se velike količine, koje služe nama, floristima, za daljnji rad. Hrvatska proizvodi svega 0,5 posto cvijeća od ukupne količine EU. Naša branša dio je takozvane „zelene industrije“ u koju su uključeni proizvođači, dobavljači, transport i mi kao floristi, tako da svaka promjena na tržištu utječe na svakog čimbenika unutar tog zelenog sektora pa samim time i na krajnjeg korisnika naše usluge“, kaže Tudja.

Rast cijena energenata, brojna porezna opterećenja, rast cijena repromaterijala, inflacija, siva ekonomija, bezgraničan rad na crno – sve su to problemi cvjećara u Hrvatskoj, ističe predsjednik Upravnog odbora HUPCA.

„Mi smo jedna od najnezaštićenijih djelatnosti. Danas se svakom omogućava ulazak i nabavka cvijeća i raznog repromaterijala na takozvanu veleprodaju cvijeća, što odavno nije, čime se krši zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Društvene mreže prepune su objava u kojima se nude razni cvjetni aranžmani osoba koje nisu registrirani gospodarski subjekti. Na svim tržnicama naći ćete razne preprodavače uvoznog cvijeća i cvjetnih aranžmana naročito u vrijeme raznih blagdana. Nadzor i kontrola tih subjekata je minimalna, gotovo nikakva“, ističe Tudja.

Prilikom pripreme novog Zakona o trgovini, koji je stupio na snagu sredinom prošle godine, cvjećari su bili izuzeti od zabrane rada nedjeljama, pojašnjava Tuđa. Ni danas hrvatskim cvjećarima nije jasno zašto je ta odluka u finalnoj verziji teksta zakona – promijenjena.

„Nema objašnjenja zašto smo na kraju izostavljeni. Mnogi naši klijenti se i danas ne mogu načuditi jednoj takvoj odluci. Upravo je nedjelja dan ili neki drugi neradni dan, vrijeme kada se odlučujemo ići u posjete, obići prijatelje, roditelje ali i mjesta gdje počivaju oni koji više nisu s nama. A za sve te prigode nosimo cvijeće. Ova nerazumna odluka naše potrošače prisiljava da cvijeće nabavljaju dan ranije. Najčešće to cvijeće nemaju gdje pravilno odložiti do dana kada će ga ponijeti na odredište. Također, organizacija pogreba ponedjeljkom je zahtjevna, jer nedjeljom ne možemo pripremiti potrebno te je zaista zahtjevno i stresno raditi ponedjeljkom ujutro, o obiteljima koje čekaju neću ni govoriti. Smatram da nam se moglo omogućiti da nedjeljom radimo skraćeno, do 13 sati, uz 16 nedjelja po izboru, u punom radnom vremenu. Tada ne bi bilo potrebe za proglašavanjem sajamskih dana“, ističe Tudja za Financije.hr.

Gospodarstvenicima iz ove branše potrebno je povećati granicu za ulazak u PDV sustav na 60.000 eura jer s promjenom valute u euro, te inflaciju i druge čimbenike ova granica postala preniska. Cvjećari kažu i da po uzoru na mnoge države članice EU, potrebno bi bilo promijeniti i stopu PDV-a na rezano cvijeće i sve vrste cvjetnih uresa.

„Većina zemalja EU ima stopu PDV-a na cvijeće između pet i 13 posto. Jednako tako zbog velikih klimatskih promjena odnosno sve većih i ekstremnih temperatura zbog kojih dolazi do brzog propadanja cvijeća, potrebno je povećati stopu kala, rastura i loma za rezano cvijeće. Ona je sada pet posto. Također, u cilju zaštite naše prelijepe djelatnosti i struke treba pojačati kontrolu i nadzor svih sudionika u obavljanju cvjećarske djelatnosti“, kaže Nedjeljko Tudja, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske udruge profesionalnih cvjećara aranžera za Financije.hr.

Kao i u svim drugim djelatnostima i ova se suočava s nedostatkom kvalitetnih radnika. Gotovo svi učenici koji završe školovanje i steknu zvanje cvjećar-aranžer, najčešće se, kažu u HUPCA-u, zapošljavaju se u buticima, raznim drugim trgovinama pa čak i ugostiteljstvu, tako da se događa da u tijeku iste godine, cvjećari nekoliko puta moraju objaviti potrebu za radnikom.

Uoči svakog blagdana, pa tako i uoči blagdana Svih Svetih, nabavne cijene porastu, tako da su i cvjećari u Hrvatskoj i ovog blagdana biti prisiljeni linearno povećati cijene svojih proizvoda. Dobavljači su ti, naglašava Tudja za naš portal, koji diktiraju cijenu finalnog proizvoda.