Biorazgradiva folija hrvatskog startupa mogla bi promijeniti industriju pakiranja hrane

Fibryion, Foto: Privatna arhiva

Biorazgradiva folija, odnosno ona koja se sama može razgraditi u neusporedivo kraćem roku od uobičajene, mogla bi predstavljati prekretnicu u industriji pakiranja hrane. Iza nje stoje Nikola Španić i Vanja Jurišić, izvanredni profesori s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, odnosno Agronomskog fakulteta koji su nakon osmišljavanja ove revolucionarne tehnologije pokrenuli i startup Fibryion.

Kako su došli na ideju o biorazgradivoj foliji, kada bi mogla krenuti proizvodnja iste i još mnogo toga u razgovoru za Financije.hr otkrio nam je profesor Španić.

Za početak, kako se rodila ideja o biorazgradivoj foliji i koliko je prošlo od ideje do realizacije?

Ideja je nastala kao rezultat proučavanja znanstvene literature, pri pripremi moje doktorske disertacije, gdje je uočena zaista velika praznina u istraživanjima potencijalne primjene celuloze kao sirovine za izradu biorazgradivih materijala. Sama ideja je zapravo dugi niz godina bila samo teorija koju sam razvijao isključivo u svojoj glavi, a na osnovi literature koju sam nastavio prikupljati i proučavati. Tek ohrabreni mišlju da imamo nešto što je potencijalno isplativo provjeriti u labosu, 2021. godine, gotovo iz prvog pokušaja smo proizveli prvi prototip. Sve je kulminiralo 2023. godine kada smo napravili funkcionalizirani biorazgradivi materijal u formi tanke folije.

Na kojem principu funkcionira tehnologija proizvodnje biofolije i koje materijale koristi?

O samim detaljima tehnologije ne možemo puno govoriti, budući je ista predmet buduće zaštite intelektualnog vlasništva. Ipak, možemo kazati da se radi o tzv. “drop-in” tehnologiji koja se osniva na poznatim i uhodanim industrijskim praksama, ali uz ponešto drugačiji pristup osnovnoj sirovini. A osnovna i jedina sirovina, izuzev kemikalija korištenih u procesu, je celuloza koju dobivamo iz ostataka šumske i poljoprivredne proizvodnje.

Što bi bile glavne razlike između nje i sličnih materijala za pakiranje hrane?

Prva i osnovna razlika je upravo ranije spomenuto korištenje celuloze kao osnovne sirovine. Naime, velik broj sličnih materijala za pakiranje hrane proizvode se iz sirovina koje se mogu i koje se koriste za prehranu ljudi i životinja (npr. kukuruzni škrob iz kojeg se proizvodi polilaktična kiselina (PLA)). U našem slučaju to nije tako, jer mi korištenjem celuloze iz ostataka ni na koji način ne zadiremo u prehrambeni lanac (Food-Chains). Dodatno, naš materijal i tehnologija njegove proizvodnje neosjetljivi su na kvalitetu celuloze jer možemo dobiti isti proizvod korištenjem celuloze niske kvalitete, kao i kad koristimo onu visoke čistoće.

Od svojstava, naš se materijal ističe visokom transparentnošću i visokom toplinskom postojanošću, kao i mogućnošću “in-situ” funkcionalizacije s ciljem postizanja dodatnih svojstava (npr. povećanja trajnosti hrane koju pakiramo) primjenom prirodnih materijala poput kurkumina. Naravno, tu je i biorazgradivost koju također možemo definirati proizvodnim procesom, kao i opcija reciklacije no uz obvezu razdvajanja od drugih tipova i vrsta materijala za pakiranje.

Nikola Španić, Foto: Privatna arhiva

Ako sam dobro shvatio, ta je tehnologija trenutno u fazi dokazivanja koncepta. Kada bi mogla krenuti sama proizvodnja?

Mi smo trenutačno na stadiju razvoja TRL3 do TRL4. Točnije, imamo funkcionalan laboratorijski izrađen prototip (Proof of Concept), kojeg planiramo doraditi i dodatno “izbrusiti“ svojstva materijala i tehnologije. Naime, jedan od ciljeva nam je u potpunosti iz procesa izbaciti komercijalne kemikalije i prebaciti se na “Green Chemistry” model sinteze, a to je proces koji traje. S obzirom da je još puno toga što bi trebali (i što želimo napraviti),  teško je govoriti o  terminu pokretanja industrijske proizvodnje folije, posebice jer nam tek predstoji skaliranje, no okvirno to bi bilo moguće u zadnjem kvartalu 2027. godine.

Kako je došlo do osnivanja startupa i koji su bili prvi koraci Fibryiona?

Osnivanje startupa rezultat je našeg sudjelovanja u startup builder programu Nuqleus, u sklopu Inovacijskog centra Nikola Tesla na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Tijekom ovog programa, osvijestili smo velik potencijal našeg proizvoda i odličan „market-fit“, što je osnovni preduvjet za izlazak na tržište materijala nove generacije kao što je naša folija. Prvi je korak naravno bio razgovor o namjeri otvaranja startupa s upravama Agronomskog fakulteta i Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, koji su naši poslodavci i kojima se ovim putem zahvaljujemo na razumijevanju, podršci i susretljivosti.

Po dogovoru komercijalnih i ostalih uvjeta suradnje na relaciji Fibryion-fakulteti, pokrenut je postupak osnivanja tvrtke, koja je u završnoj fazi registriranja djelatnosti pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. Paralelno s dogovorom s upravama naših fakulteta i formalnim koracima osnivanja tvrtke, razgovarali smo s potencijalnim investitorima u našu tvrtku, posebice s jednim češkim fondom rizičnog kapitala, razgovori s kojim su u visokom stadiju dogovora. Također, radimo i na vizualnom i komunikacijskom identitetu tvrtke.

Vanja Jurišić, Foto: Privatna arhiva

Jeste li već imali kakve kontakte s tvrtkama iz prehrambene industrije?

Da, imali smo kontakte s tvrtkama iz prehrambene industrije, s proizvođačima komercijalne petrokemijske plastične ambalaže, kao i s proizvođačima opreme za preradu polimera, a neki dodatni razgovori su upravo u tijeku. O imenima tvrtki u ovom trenu zaista ne možemo govoriti, ali možemo reći da se radi o ključnim “igračima” kako na domaćem, tako i na stranim tržištima. Rezultati razgovora su i dva Pisma namjere koje smo dobili.

Kako ste zamislili svoj poslovni model, što točno dobiva kupac?

Naš je poslovni model B2B s tendencijom da se jednom transformira u neizravni B2C model. Naime, naš primarni kupac su proizvođači folija za pakiranje hrane, a ne krajnji korisnici iste. No, kako razvoj i usavršavanje nekog materijala nikako ne ide bez informacija od krajnjih korisnika, transformacija na B2C način je neminovna. Točnije, mi kupcu ustupamo patentiranu tehnologiju (“recepturu”) za proizvodnju materijala uz dokaz funkcionalnosti i potvrde sukladnosti svojstava proizvoda proizvedenih tom tehnologijom (kojima garantiramo ispravnost tehnologije, kvalitetu proizvoda, ali i svoju ozbiljnost) u zamjenu za naknadu za licencu za korištenje tehnologije, odnosno tantijeme od prodaje.

Proizvedena folija zatim dolazi na tržište i naš primarni kupac dobiva povratne informacije od krajnjih korisnika. Te se informacije prenose nama i mi zatim usavršavamo svoju tehnologiju i ustupamo je na daljnje korištenje. Dakle, osim jednokratnog ustupanja patentirane tehnologije, naši kupci dobivaju i svojevrsnu korisničku podršku u vidu daljnjeg razvoja materijala u skladu s njihovim potrebama, ali i na osnovi informacija od krajnjeg korisnika.

Završno, koji su planovi za dalje?

Planova je puno, no oni kratkoročni su osigurati novčana sredstva za daljnji razvoj proizvoda i zaštitu intelektualnog vlasništva te globalna vidljivost naše folije nove generacije. Iz potonjeg razloga smo sudjelovali ili sudjelujemo na raznim natjecanjima poput FoodTech Startup Competition u organizaciji Maistra Hospitality grupe (finalisti), ili Hello Tomorrow Challenge.

U trenutku kada svijet traži održiva rješenja za pakiranje hrane, biorazgradiva biobazirana folija Fibryiona iz “male” Hrvatske predstavlja revolucionarni preokret, potvrđen ulaskom u drugi krug Hello Tomorrow Challenga među 4.800+ startupova i statusom globalnog New Deep Tech Pioneera.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari