Beroš: Izdvojili smo 340 milijuna eura za zdravstvo kroz NPOO

U petak je održan okrugli stol “Zdravstvo & gospodarstvo – partneri u zdravstvu” na kojem se govorilo o dugovima zdravstvenih ustanova i ulaganjima u njih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026 (NPOO).

Sve prisutne pozdravio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović koji je naglasio važnost zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja za strane radnike u zemlji.

“Danas u Hrvatskoj imamo preko 150.000 radnika iz inozemstva. Dolaskom nove strane radne snage suočavamo se s novim izazovima, a to uključuje i osiguranje zdravstvene skrbi. Neke od tema o kojima ćemo danas razgovarati su rastući troškovi financiranja zdravstva, cijene energenata, inflatorni učinci, rokovi plaćanja, zalihe lijekova, zdravstvena pismenost, centri izvrsnosti i preventiv pregledi”, izjavio je.

Jedan od govornika bio je ministar Vili Beroš koji je rekao da je hrvatski zdravstveni sustav dobio na raspolaganje gotovo 340 milijuna eura za ulaganja, nabavku opreme, gradnju i dogradnju bolnica.

“Vjerujem da ćemo reformom hrvatskog zdravstvenog sustava, a poglavito preventivnim djelatnostima, doista učiniti da zdravlje nacije bude bolje, što će direktno utjecati na ekonomski sustav. Povećavamo naš zdravstveni budžet i on je za sljedeću godinu čak 41 posto veći nego za 2022. godinu. Imamo više od 165 zdravstvenih ustanova i 73.000 zaposlenih. U protekle četiri godine povećana su primanja za djelatnike u zdravstvu za ukupno 1,6 milijardi eura, više od 43 posto u usporedbi s 2016. godinom. Riješeno je pitanje neisplaćenih prekovremenih sati za koje je izdvojeno više od 83 milijuna eura. Osigurano je financiranje za 922 specijalizacije putem europskih mehanizama u vrijednosti 130 milijuna eura, a u izradi je i novi Zakon o plaćama”, kazao je Beroš.

“Preko 40 posto troškova u zdravstvu se odnosi na bolnički zdravstveni sustav. Rast troškova zdravstva raste brže od rasta BDP-a. Kroz NPOO je osigurana nabava opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje oboljelih od raka u vrijednosti od 85 milijuna eura. Zahvalio bih i svim veledrogerijama što smo postigli jedan poslovni dogovor da ćemo se truditi dug plaćati u određenom vremenskom periodu, a to je 180 ili 120 dana”, dodao je.

Diana Percač, predsjednica Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK, Medical Intertrade rekla je da je dug zdravstvenih ustanova narastao za nekih 110 milijuna eura, ali da je 66,5 milijuna eura uplaćeno iz državnog proračuna. Dug je rastao skoro 28 milijuna eura mjesečno.

“Dug HZZO-a prema ljekarnama je 755 milijuna eura, od početka godine se povećao za 173,6 milijuna eura”, istaknula je Percač.

“Udruženje trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima zastupa članice koje se brave prometom lijekova i medicinskih proizvoda. Brojimo 25 srednjih i velikih članica, imamo oko 100 malih i sve skupa zapošljavamo više od 4.300 ljudi. U državni proračun smo prošle godine uplatili gotovo 81 milijun eura. To nas čini značajnim segmentom gospodarstva Republike Hrvatske”, kazala je.

O ulaganjima u zdravstvo govorio je i posebni savjetnik premijera za gospodarstvo Zvonimir Savić.

Naglasio je da je Hrvatska u provedbi plana oporavka i otpornosti najuspješnija država članica EU jer je nedavno dobila uplatu od 700 milijuna eura, što do sada ukupno čini 2,9 milijardi eura nepovratnih sredstava.

“Hrvatska će danas dobiti odluku vijeća gdje se potvrđuje da je naš zahtjev za dodatnim sredstvima odobren i Hrvatska će tom današnjom potvrdom, koju će potvrditi ministri financija EU, imati na raspolaganju ukupno 10 milijardi eura za investiranje do sredine 2026. godine. Tih 10 milijardi eura je otprilike 14,5 posto našeg BDP-a i to je više nego bilo koja druga država u EU”, izjavio je Savić.

Do kraja ove godine u okviru NPOO-a investirano je 2,7 milijuna eura za KBC Split za nabavku opreme, 1,6 milijuna eura za teletranfuzijske usluge, za dijagnostičku jedinicu u KBC-u Merkur izdvojeno je 3,2 milijuna eura, a za dijagnostički medicinski uređaji u KB-u Dubrava 5,3 milijuna eura. To su samo neke od investicija koje je Savić istaknuo.

U planu je da se do kraja 2024. uloži 3,7 milijuna eura za objekt za medicinski otpad u KBC-u Zagreb, 16,3 milijuna eura za novi objekt u KBC-u Sestre milosrdnice, 7,6 milijuna eura za operacijsku dvoranu u KBC-u Sestre milosrdnice i 7,9 milijuna eura operacijsku dvoranu U KBC-u Split.

“Do kraja 2025. uložit će se više od 160 milijuna eura”, rekao je Savić.