Banka Izraela prodaje 30 milijardi dolara strane valute kako bi održala stabilnost zbog rata

Pixabay.com
Šekel, ilustracija Foto: Pixabay.com

Banka Izraela priopćila je u ponedjeljak da će prodati do 30 milijardi dolara strane valute na otvorenom tržištu, u prvoj prodaji deviza središnje banke ikada, kako bi održala stabilnost tijekom izraelskog rata s palestinskim militantima u Gazi.

Čini se da je ovaj potez brzo smirio tržište dok se šekel oporavljao od velikih ranih gubitaka.

“Banka će djelovati na tržištu tijekom nadolazećeg razdoblja kako bi ublažila nestabilnost tečaja šekela i osigurala potrebnu likvidnost za nastavak pravilnog funkcioniranja tržišta”, stoji u priopćenju.

Središnja banka također je rekla da će osigurati likvidnost kroz SWAP mehanizme na tržištu do 15 milijardi dolara, prenosi Reuters.

“Banka Izraela nastavit će pratiti razvoj događaja, pratiti sva tržišta i po potrebi djelovati s alatima koji su joj dostupni”, rečeno je.

Prije objave, šekel je oslabio za više od dva posto na najnižu razinu u više od sedam i pol godina od 3,92 za dolar. Šekel sada iznosi 3,86, što je pad od 0,6 posto.

Šekel je već bio slab, pao je 10 posto u odnosu na američku valutu do sada u 2023., uglavnom zbog vladinog plana reforme pravosuđa koji je oštro ograničio strana ulaganja.

Cijene izraelskih dionica i obveznica pale su za sedam posto, a mnoge su tvrtke bile zatvorene u nedjelju, dan nakon što su Hamasovi naoružani pripadnici iz Gaze ubili 700 Izraelaca i oteli desetke u najsmrtonosnijem upadu na izraelski teritorij od napada Egipta i Sirije u ratu Jom Kipur prije 50 godina.

Izrael je prikupio devizne rezerve od više od 200 milijardi dolara, većim dijelom od kupnje deviznih tečajeva od 2008. kako bi pokušao spriječiti da šekel previše ojača i nanese štetu izvoznicima dok je strani priljev u tehnološki sektor zemlje skočio.

Posljednji put banka je intervenirala u siječnju 2022. godine.

Prošlog mjeseca, guverner Banke Izraela Amir Yaron rekao je Reutersu da unatoč znatno slabijem šekelu koji je pomogao potaknuti inflaciju, nije bilo potrebe za intervencijom jer nije bilo tržišnih neuspjeha.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari