Baltičke zemlje priključile se europskoj električnoj mreži

Estonija, Latvija i Litva u nedjelju su objavile da su se uspješno priključile na europsku električnu mrežu, dan nakon što su se odvojile od one u Rusiji. Baltičke zemlje desetljećima su planirale kompleksni potez odvajanja iz mreže iz sovjetskog doba koju koriste Rusija i Bjelorusija, a ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je taj proces. Priključivanje europskoj mreži dodatno će integrirati tri zemlje s Europskom unijom i ojačati sigurnost njihovih električnih sustava.

“Od danas, Estonija, Latvija, i Litva potpuno su neovisni o elektroenergetskim sustavima Rusije i Bjelorusije”, navodi se u priopćenju Komisije EU-a, nakon uspješne integracije u unutarnje energetsko tržište EU-a putem europske kontinentalne mreže preko Poljske.

Službenoj ceremoniji povodom „Dana energetske neovisnosti Baltika“ u Vilniusu, nazočili su poljski predsjednik Andrzej Duda, litavski predsjednik Gitanas Nauseda, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i latvijski predsjednik Edgars Rinkevics.

“To je zaista simboličan, povijesni i vrlo praktičan korak baltičkih država na našem dugom putu prema energetskoj neovisnosti. Sada postajemo potpuno neovisni”, izjavio je litavski ministar energetike Zygimantas Vaiciunas.

“Uspjeli smo”, napisao je predsjednik Latvije, Edgars Rinkevičs, na platformi X. 

Tri zemlje su se u subotu ujutro isključile s mreže IPS/UPS, uspostavljene pedesetih godina, prenosi Hina. Stotinu metara od granice s Rusijom odrezani su kablovi koji su ih spajali s tom zemljom, a okupljenima su dijeljeni njihovi dijelovi kao suveniri.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, i sama Estonka, ranije ovaj tjedan odvajanje od sovjetske mreže proglasila je pobjedom za slobodu i europsko jedinstvo.

Baltička regija je u stanju pripravnosti nakon kvarova na nizu podmorskih energetskih, telekomunikacijskih ili plinskih konekcija u regiji. Vjeruje se da iza nekih od njih stoji Rusija, iako Moskva to odbacuje.

Poljska i baltičke zemlje na teren su poslale mornaricu, elitne policijske snage i helikoptere nakon što je u prosincu oštećen podmorski energetski kabel između Finske i Estonije.

Litavska vojska započela radove koji će zaštititi kopnenu vezu s Poljskom. Analitičari upozoravaju da bi nova oštećenja energetskog sustava povisila cijene energenata u toj regiji na razine kojima je Baltik svjedočio na početku ruske invazije. 

Mreža IPS/UPS bila je posljednja poveznica Rusije s tri zemlje, neovisne nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom devedesetih, članice Europske unije i NATO-a od 2004. godine. Litva, Latvija i Estonija prestale su kupovati struju od Rusije nakon invazije, no i dalje su se oslanjale na rusku mrežu radi kontrole frekvencija i stabilnosti opskrbe.

Proces odvajanja trajao je godinama zbog brojnih tehnoloških i financijskih problema i potrebe da se u međuvremenu diverzificira opskrba, posebno podmorskim kabelima, piše agencija France Presse.

Za Rusiju to odvajanje znači da njezina eksklava Kalinjingrad, smještena između Litve, Poljske i Baltičkog mora, ostaje odsječena od ruske glavne mreže, ostavljajući je da sama održava svoj elektroenergetski sustav.

Baltičke zemlje potrošile su gotovo 1,6 milijardi eura od 2018. na nadogradnju mreža, a Moskva je uložila milijardu dolara na izgradnju nekoliko elektrana na plin u Kalinjingradu.